MARIBOR: PAPA PROGLASIO BLAŽENIM ANTONA MARTINA SLOMŠEKA

MARIBOR, 19. rujna (Hina) - Papa Ivan Pavao II. danas je predvodio svečano euharistijsko slavlje na Batnavskoj poljani, pored Maribora, gdje je proglasio blaženim osnivača mariborske biskupije, uglednoga teologa i prosvjetitelja iz prošlog stoljeća, Antona Martina Slomšeka (1800.-1862.).#L# Svečanosti je bilo nazočno više od 150.000 hodočasnika, a uz Svetog Oca - predvoditelja slavlja - sudjelovalo je pedesetak kardinala, nadbiskupa i biskupa i 700 svećenika iz Slovenije i svijeta. Na početku misnog slavlja Svetog Oca pozdravio je u ime slovenske Crkve mjesni biskup Franc Kramberger. On je u prigodnoj riječi zahvalio Svetom Ocu na susretu sa slovenskim vjernicima, dodajući da ga slovenski narod dočekuje s velikom radošću i zahvalnošću za sve što je učinio za slovenski narod, a osobito u priznavanju slovenske države prije sedam godina. Nakon pozdrava biskupa Krambergera uslijedio je obred proglašenja blaženim Antona Martina Slomšeka. U ime slovenskih vjernika i slovenskog naroda biskup Kramberger zamolio je Svetog Oca da uzdigne na čast oltara slugu Božjega - biskupa Slomšeka. Zatim je pročitan Slomšekov životopis iz kojeg je vidljiv njegov velik doprinos izgradnji crkve u Sloveniji, posebno osnutku mariborske biskupije. Nakon toga Sveti Otac je rekao da prema želji biskupa Krambergera, mariborskog biskupa, i druge braće u biskupskoj službi, nakon provedenog postupka beatifikacije, svojom apostolskom vlašću dopušta da se od sada sluga Božji Anton Martin Slomšek časti kao blaženik. Njegovo ime u katoličkom kalendaru slavit će se svake godine 24. rujna, na dan blaženikove smrti. Veliko mnoštvo vjernika s velikim je ushićenjem pozdravilo odluku Svetog Oca. Uz zvonjavu zvona svih slovenskih crkava donesene su na glavni oltar relikvije blaženoga biskupa Slomšeka, a biskup Kramberger zahvalio je Svetom Ocu na tom velikom daru slovenskoj Crkvi i slovenskom narodu. Govoreći o kršćanskom značaju blaženika kojega su Slovenci slavili već za života Sveti je Otac u propovijedi u tijeku bogoslužja među ostalim rekao: "Iskažimo čast slavnim muževima ... njihovo ime živi iz roda u rod. Narodi će propovijedati o njihovoj mudrosti, puk će naviještati njihovu slavu" (Sir 44,1a.14b-15). "Ove su Sirhanove riječi danas ponovno odjeknule među nama. Dok smo ih slušali, nehotice smo se sjetili osoba koji su se u slovenskom narodu odlikovali svojim krijepostima. Pomislili smo na primjer na biskupe Friderika Baragu, Janeza Gnidoveca i Antona Vovka, na franjevca Vendelina Vošnjaka i na mladog Lojza Grozdea. A mislili smo posebno na onoga kojega danas Crkva proglašava blaženim - na biskupa Antona Martina Slomšeka, prvog sina slovenskog naroda koji je uzdignut na čast oltara...", rekao je Papa, spominjući uz prvoga slovenskog blaženika imena nekoliko istaknutih pripadnika Crkve u slovenskom narodu za koje je također započeo postupak beatifikacije. Govoreći o ulozi biskupa Slomšeka u slovenskoj Crkvi, Papa je rekao da je predstavljao "mladicu" koja je obrodila bogatim plodovim kršćanske svetosti, visoke kulture i ljubavi prema domovini i da je sjajan primjer evanđeoske ljubavi. Naglašavajući Slomšekov primjer kršćanskoga djelovanja koje je imalo i širi, kulturni i nacionalni aspekt, Papa je rekao da blaženi Slomšek "nikada nije upao u kratkovidni nacionalizam ili postavljao nepravedne zahtjeve u odnosu na neopravdane težnje susjednih naroda". "Novi nam se blaženik sam nudi kao primjer izvornog domoljublja. Njegove su inicijative odlučno obilježile budućnost vašeg naroda i dale značajan doprinos u postizanju vaše nezavisnosti. I kad se osvrćem prema dragim državama Balkana na kojemu su posljednjih godina žalosna znamenja sukoba i nasilja, ekstremni nacionalizmi, gruba etnička čišćenja i ratovi između naroda i kultura, onda bih svima ukazao na svjedočanstvo blaženog Slomšeka. Njegov primjer svjedoči da je moguće biti iskrenim doboljubom i s jednakom iskrenošću živjeti i surađivati s ljudima druge narodnosti, druge kulture i druge vjere. Neka njegov primjer, a posebice njegov zagovor, omoguće veću solidarnost i istinski mir među svim narodima tog prostranoga dijela Europe!", poručio je Sveti Otac. "Budite graditelji mira unutar Europe. Proces ujedinjavanja za koji se zauzima cijeli kontinent ne može se temeljiti samo na gospodarskim interesima nego se mora inspirirati i kršćanskim vrednotama - europskim najstarijim i najistinskijim korijenima. Samo Europa koja posvećuje pozornost čiovjeku i njegovim pravima jest cilj koji može biti vrijedan da u njega uložimo naše snage. Neka stara Europa novim pokoljenjima prenese baklju ljudske i kršćanske civilizacija koja je rasvjetljavala put našim precima na putu kroz tiisućljeće koje završava", istaknuo je Papa. Završavajući svoju propovijed istaknuo je da Slomšek može biti u pomoć nastojanjima da budemo "mladice besmrtnog života koje će posvuda širiti Evanđelje, nadu i ljubav." Na kraju misnog slavlja Sveti je Otac pozdravio hiodočasnike na njihovim jezicima i posebno je pozdravio predstavnike drugih vjerskih zajednica koje su bile nazočne na slavlju u Mariboru. (Hina) ta/fl mc