ZAGREB, 18. rujna (Hina) - Sastankom Regionalnog stola u Bruxellesu Pakt o stabilnosti jugoistočne Europe "stavljen je u pogon", rekao je u subotu u Zagrebu pomoćnik ministra vanjskih poslova RH i nacionalni koordinator Pakta Vladimir
Drobnjak.
ZAGREB, 18. rujna (Hina) - Sastankom Regionalnog stola u Bruxellesu
Pakt o stabilnosti jugoistočne Europe "stavljen je u pogon", rekao
je u subotu u Zagrebu pomoćnik ministra vanjskih poslova RH i
nacionalni koordinator Pakta Vladimir Drobnjak.#L#
"Prvi Regionalni stol praktički je označio 'puštanje u pogon' Pakta
o stabilnosti, odnosno njegovo operativno zaživljavanje", rekao je
pomoćnik hrvatskog ministra koji se iz Bruxellesa vratio u petak.
Rečeno je to na briefingu za novinare o aktualnim vanjskopolitičkim
događajima, na kojemu su, osim sastanka u Bruxellesu održanog
proteklog četvrtka, teme bile odnosi RH i EU nakon sastanka Vijeća
ministara, sastanak SEECP u Bukureštu te odlazak izaslanstva RH na
zasjedanje Opće skupštine UN.
Sastanak u glavnom belgijskom gradu, kojemu je predsjedao
koordinator Pakta Bodo Hombach, bio je isključivo radne i
operativne prirode i nije uopće ulazio u političku dimenziju Pakta,
koja je određena koelnskim i sarajevskim dokumentima, rekao je
Drobnjak.
Hombach je, prema riječima pomoćnika ministra Granića, sastanak
vodio "na način da je jasno stavio do znanja da glavnu operativnu
provedbu Pakta prepušta Radnim stolovima", zbog čega je nakon
saatanka Regionalnog stola "prerano za davanje čvrstih ocjena o
mogućim operativnim dosezima cijelog Pakta".
U Bruxellesu su potvrđeni predsjedatelji triju radnih stolova, pa
će tako radnim stolom za demokratizaciju i ljudska prava
predsjedati dosadašnji Visoki povjerenik OESS-a za pitanja
nacionalnih manjina Max van der Stoel, radnim stolom za gospodarsku
obnovu i razvitak generalni direktor za vanjsku politiku
talijanske centralne banke Enrico Saccomani, dok će predsjedatelj
radnog stola za sigurnost biti državni tajnik u ministarstvu
vanjskih poslova Švedske Jan Eliason.
Svi predsjedatelji imaju mandat od dvije godine, čime je, kako je
naglasio Drobnjak, "specijalni koordinator Hombach izašao u susret
našem zahtjevu da nema neograničenih mandata predsjedatelja".
Također je odlučeno o datumima održavanja triju radnih stolova,
koji će svi biti organizirani u listopadu, u skladu s dogovorenim na
sarajevskom summitu Pakta.
Tako će radni stol o gospodarstvu ugostiti talijanski grad Bari 8. i
9. listopada, Oslo će 14. listopada organizirati stol o sigurnosti,
a radni stol o demokratizaciji održat će se 18. i 19. listopada u
Ženevi.
Supredsjedatelji prvih triju radnih stolova bit će zemlje
domaćini, a od 1. siječnja 2000. počinju redovni šestomjesečni
rotacijski ciklusi supredsjedanja s Mađarskom na čelu radnog stola
o demokratizaciji, Makedonijom o gospodarstvu i BiH o sigurnosti.
Hrvatska je treća po redu za predsjedanje radnim stolom o
sigurnosti, s početkom mandata 1. siječnja 2001. godine, rekao je
Drobnjak.
Utvrđeno je da će se radni stolovi sastajati najmanje dva puta na
godinu i trebali bi potaknuti sudionike na predstavljanje
određenog broja projekata, koji moraju zadovoljavati osnovne
kriterije.
"Svaki projekt mora imati okvirnu cijenu, mogući izvor
financiranja i objašnjenje u kojoj je mjeri kompatibilan s
političkim i drugim ciljevima Pakta", rekao je Drobnjak.
Projekti koje se ocijeni najboljima bit će potom predstavljeni
"koordinacijskom donacijskom procesu", nekom vrstom donatorske
konferencije čiji su nositelji Svjetska banka i Europska komisija,
a čiji će domaćin biti Italija.
Što se hrvatskih prijedloga o projektima tiče, Drobnjak je
podsjetio da je još u Sarajevu predan okvirni plan interesa,
ciljeva i potreba (prometnice, JANAF, jadranska autocesta...).
"Sad smo u fazi konkretizacije i razrade pojedinih projekata koje
smo izdvojili i za koje ćemo nastojati da budu dovršeni, uz
odobrenje Vlade, kako bi mogli biti predstavljeni na prvom sastanku
radnog stola u Bariju", kazao je Drobnjak.
Sadržaj, a ne brzina predavanja nekog projekta, bit će presudni
čimbenik pri njegovu procjenjivanju, a poželjno je da određeni
projekt ne bude jednostrani, već da ima potporu više zemalja, poput
projekta jadranske autoceste, pojasnio je.
Činjenicu da je kao alternativno središte Pakta, uz Bruxelles,
odabran Solun Drobnjak je ocijenio još jednim dokazom
euroatlantske orijentacije Pakta o stabilnosti, budući da je Grčka
jedina zemlja jugoistočne Europe koja je članica i NATO-a i EU.
Što se odnosa RH i EU tiče, Drobnjak je rekao da bitnih pomaka nema,
ali je kao pozitivnu činjenicu istaknuo spremnost EU na nastavak
dijaloga.
"Nema nimalo mjesta zadovoljstvu s obzirom na činjenicu da još
uvijek službeno 'Task Force' nije organiziran i upućen, što znači
da za Vijeće ministara uvjeti još ne postoje", rekao je Drobnjak u
komentaru izjave Vijeća ministara koje je pozvalo Europsku
komisiju da se glede djelovanja Task Forcea konzultira "s
političkim snagama u Hrvatskoj".
Uloga Task Forcea, podsjetio je Drobnjak, bit će priprema tehničkih
i ugovornih odnosa između EU i RH "kad se ispune relevantni
uvjeti".
Sastanak Procesa za suradnju u jugoistočnoj Europi (SEECP)
obilježila je smrt zamjenika grčkog ministra vanjskih poslova pri
dolasku u Bukurešt, rekao je Drobnjak, pa je usvajanje dvaju
dokumenata dogovorenih tijekom dva dana intenzivnih konzultacija
(Deklaracija o Paktu o stabilnosti i Završni dokument sastanka
ministara) odgođeno za ministarski sastanak istog tijela koji će se
u iduća dva mjeseca održati ponovno u Bukureštu.
Hrvatska u SEECP-u sudjeluje kao promatrač jer se smatra rubnom
zemljom tog područja, a Drobnjak je kao najvažnije istaknuo dva
zapažanja sa sastanka - izrazitu euroatlantsku orijentaciju svih
zemalja koje sudjeluju u toj inicijativi i činjenicu da je SRJ prvi
put uskraćeno pravo da sjedi za stolom tijekom sastanka.
Službeno objašnjenje bilo je to da SRJ u ovom trenutku ne pokazuje
ni minimalni stupanj poštivanja načela na kojim počiva proces, pa
do daljnjega njezino mjesto ostaje "privremeno upražnjeno". To je
Drobnjak ocijenio političkim udarcem za Jugoslaviju, budući da je
SEECP jedina međunarodna inicijativa u kojoj je ona punopravno
sudjelovala.
(Hina) dam ii