MADRID, 15. rujna (Hina/AFP) - Šezdeset godina nakon građanskog rata, španjolski parlament prvi je put službeno osudio "fašistički državni udar" koji je Franco izveo 1936. godine, no od glasovanja se suzdržala utjecajna stranka
premijera Josea Marie Aznara (Hose Asnar).
MADRID, 15. rujna (Hina/AFP) - Šezdeset godina nakon građanskog
rata, španjolski parlament prvi je put službeno osudio "fašistički
državni udar" koji je Franco izveo 1936. godine, no od glasovanja se
suzdržala utjecajna stranka premijera Josea Marie Aznara (Hose
Asnar).#L#
"Povijesnu" osudu vojne pobune, kojom je Francisco Franco pokrenuo
trogodišnji građanski rat i uveo zemlju u 40 godina diktature,
izglasao je u utorak navečer Odbor za vanjske poslove Kongresa
zastupnika (donji dom).
"Kongres osuđuje i izražava žaljenje zbog izvedenog fašističkig
državnog udara na legalno (izabranu) republiku", a koji je otvorio
put u "40-godišnju osobnu diktaturu i potpuno odsustvo sloboda",
kaže se u tekstu usvojenom prigodom 60-godišnjice završetka
građanskog rata 1939.
Rezolcija predstavlja prvu izričitu i službenu osudu državnog
udara otkako je 1975. u zemlju vraćena demokracija, a prihvatile su
je sve političke stanke, s izuzećem Narodne stranke (PP, desni
centar).
PP, koju vodi premijer Aznar (Hose Asnar) suzdržao se od
glasovanja, na veliko žaljenje drugih parlamentaaca.
"Čini se nevjerojatnim da se u 1999. godini ne možemo suglasiti oko
zajedničkog teksta o onome što se dogodilo u tome razdoblju, a što
je zapravo bila vojna pobuna", drži Inaci Guardnas, zastupnik
katalonskih nacionalista (Convergencia i Unio - CiU), stranke koja
je parlamentarni saveznik PP-a.
Rezoluciju su osmislili socijalisti ocjenjujući kako je doista
"došlo vijeme" da Kongres prizna da "je vrlo nespretno nazvan
Španjolski građanski rat bio zapravo državni vojni udar".
Rezolucija bi trebala omogućiti da se "izbriše amnezija prijelaza"
u demokraciju. Jer taj prijelaz protekao je u Španjolskoj
baršunasto i bez lustracije dužnosnika bivšega režima, ocjena je
umjerene baskijske stranke (PNV).
Zastupnik PP u vanjskopolitičkom odboru Jose Maria Robles Fraga,
opravdao je suzdržanost svoje stranke ocjenom da se u tekstu
rezolucije "okoliša" i "pojednostavljuje".
Fraga, inače nećak bivšeg frankističkog ministra Manuela Frage
pokazao je tim argumentima da, unatoč desetljećima koja su
protekla, rane građanskog rata još uvijek nisu zacijelile.
Fraga je, međutim, priznao da je PP riskirao jučerašnjim postupkom,
jer takav potez mogao bi "neke potaknuti da nas prozovu
fašistima":
Nijedna stranka nije to još otvoreno učinila. Oproba je ipak
izrazla žaljenje što je PP "zakočila svoje putovanje prema
centru".
"Putovanje prema centru" bila je tema zadnjeg Kongresa PP kada se ta
stranka proglasila "strankom centra", "reformacije" i
"napretka".
(Hina) rt dh