RFI 14. IX. ČULIĆ O GOSPODARSKOM STANJU

FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI 14. IX. 1999. Ocjene hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana o ekonomskom stanju u Hrvatskoj prenosi Marinko Čulić. "Završeno je doba hrvatskog gospodarskog čuda. Tako bi se moglo zaključiti iz jučerašnjega govora hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, što ga tradicionalno održava na otvorenju jesenskog Zagrebačkog velesajma. Suprotno običaju koji se žilavo održavao do prošle godine, Tuđman ovog puta nije govorio o hrvatskoj ekonomiji kao o favoritu među tranzicijskim zemljama, ispred koje su navodno samo jedna ili dvije, ali s obzirom da je prošla kroz rat, ona zapravo debelo prednjači. Sada on oslikava gospodarsko i socijalno stanje u zemlji kao složeno, čak priznaje da je potkraj prošle godine došlo do kratkotrajne recesije, ali odbija da je stanje dramatično, kako tvrde oporbeni kritičari. Tuđman se još jednom oštro okomio na mito, korupciju, utaje poreza, pa i na nemoralno visoke plaće u nekim poduzećima, za koje je rekao da i kada su u privatnom vlasništvu moraju sačuvati mjeru i uvažiti osjetljivost ljudi u sadašnjoj socijalnoj situaciji. Još je jednom najavio smanjenje poreza na dodanu vrijednost za kruh, mlijeko, lijekove i knjige, što se drži središnjom točkom oko koje će se voditi kampanja za predstojeće skupštinske izbore. No izgleda da oko toga traje prigušeni spor u HDZ-u jer najodgovorniji za provođenje ekonomske politike - premijer Mateša, zamjenik mu Škegro i guverner Narodne banke Škreb - tvrde da bi ukidanje PDV-a, čak i ovako selektivno, opustošilo ionako polupraznu državnu blagajnu. Ipak, u stranci prevladava uvjerenje koje podupire njezin prvi čovjek, da je bolje i to nego izgubiti izbore. Tako sada počinje prigodna povika na navodno previše liberalističku ekonomsku politiku, koja je otvorila prostor, kako Tuđman zna reći, 'raspojasanom kapitalizmu'. Takve konstatacije dale su priliku za razmahivanje moćnim stranačkim birokratima, kakav je Ivić Pašalić, da proglase neopozivi primat kratkoročnih političkih nad ekonomskim ciljevima. To ne isključuje ni mogućnost da neki od ljudi zaduženi za vođenje ekonomije budu žrtvovani, pod objašnjenjem koje bi se dalo također kapitalizirati na izborima, a to je da nisu vodili računa o brigama prosječnog građana. Riječ je, dakako, o odglumljenom presvlačenju vladajuće stranke jer će se porez kojeg se država velikodušno odriče na mlijeku, kruhu i ostalom, po svemu sudeći, nadoknaditi na cigaretama i benzinu. Dakle, ono što se ostavi u lijevom džepu prosječnog potrošača, uzet će mu se iz desnog, a uz to bi taj loši mađioničarski trik trebao navesti birače da zaborave da su proteklih godina zakidani u pljačkaškim aferama, u kojima su prednjačili baš neki od današnjih ljutih protivnika raspojasane liberalističke ekonomije." (RFI)