ZAGREB, 12. rujna (Hina) - Nakon prvih pet mjeseci provedbe Zakona o otocima, kojemu je cilj gospodarska obnova i demografsko oživljavanje otoka, uočeno je da se njegove odredbe preklapaju s odredbama ostalih zakona pa ih je potrebno
uskladiti, izjavio je za Hinu pomoćnik ministra useljeništva, obnove i razvoja Stjepan Šterc. Prometno povezivanje smatra najvažnijim za obnovu otoka. S tim u svezi ravnatelj Centra za razvoj otoka Goran Pavlov navodi da se u idućih osam godina s 54 milijuna kuna iz državnog proračuna planira izgraditi 12 brodova koji bi povezivali otoke s kopnom i otoke međusobno.
ZAGREB, 12. rujna (Hina) - Nakon prvih pet mjeseci provedbe Zakona o
otocima, kojemu je cilj gospodarska obnova i demografsko
oživljavanje otoka, uočeno je da se njegove odredbe preklapaju s
odredbama ostalih zakona pa ih je potrebno uskladiti, izjavio je za
Hinu pomoćnik ministra useljeništva, obnove i razvoja Stjepan
Šterc. Prometno povezivanje smatra najvažnijim za obnovu otoka. S
tim u svezi ravnatelj Centra za razvoj otoka Goran Pavlov navodi da
se u idućih osam godina s 54 milijuna kuna iz državnog proračuna
planira izgraditi 12 brodova koji bi povezivali otoke s kopnom i
otoke međusobno.#L#
Po podacima Centra za razvoj otoka u otočnu je infrastrukturu u
zadnjih pet godina uloženo nešto više od 150 milijuna. Uz ostalo
novcem iz državnog proračuna financirana je ili sufinancirana
gradnja i obnova oko 60 luka i lučica i 25 kanalizacijskih i 31
vodoopskrbni sustav. Obnavljaju se i otočne zdravstvene ambulante,
škole. Već petu godinu država subvencionira pet brodskih pruga
između otoka i kopna.
Šterc ističe da je donošenje Zakona o otocima vrlo važno jer će se na
temelju njegovih odredaba određivati proračunske stavke za razvoj
i pomoć otocima, uključivo i predviđene olakšice za otočane i
otočno gospodarstvo. Bolje prometne veze omogućile bi dnevnu
povezanost otoka s regionalnim središtima i veće zapošljavanje, a
to bi, ocijenio je Šterc, zaustavilo iseljavanje otočana.
Zakonom o otocima utvrđen je okvir za uvođenje prometnih linija, pa
su za početak predviđene tri brodske veze u Zadarskoj, Splitskoj i
Šibensko-kninskoj županiji.
Ravnatelj Centra i pomoćnik ministra razvoja Goran Pavlov ističe
kako bi do idućeg ljeta za te linije trebala biti dovršena tri broda
s osamdesetak putničkih mjesta. U idućih sedam godina, dodaje
Pavlov, u gradnju još devet brodova predviđeno je uložiti oko 54
milijuna kuna. Brodovi bi bili unajmljeni koncesionarima, a putne
troškove otočana subvencionirala bi država. Otočani stariji od 65
godina, studenti i učenici ne bi plaćali prijevoz, a ostali bi
plaćali kartu u visini cijene gradske vožnje na zagrebačkom
području, navodi Pavlov. Od iduće godine država kani
subvencionirati i troškove autobusnoga prijevoza, a otočni
prijevoznici Centru trebaju dostaviti pregled troškova i broj
putnika, kako bi se za sljedeću godinu ta stavka mogla predvidjeti u
proračunu.
Pavlov je najavio da će uskoro biti osnovano otočno vijeće, u kojem
bi predstavnici otočana savjetima pridonijeli učinkovitijoj
provedbi zakonskih odredaba.
Velika teškoća na otocima su napuštene i zapuštene kuće i
poljoprivredna zemlja. Šterc podsjeća da se prije donošenja Zakona
o otocima razmišljalo i o njihovu unajmljivanju, no od toga se
odustalo zbog prigovora da se time zadire u privatno vlasništvo. No
bilo je i ocjena da privatno vlasništvo nije samo pravo već i
obveza, odnosno da se vlasnici moraju brinuti za svoje vlasništvo,
poglavito za napuštene kuće u središtima mjesta. Šterc smatra da se
ipak mora naći rješenje kako bi na otocima bilo što manje napuštenih
i zapuštenih kuća i zemlje, odnosno da ljudima koji žele živjeti na
otocima valja ponuditi povoljne uvjete.
Procjenjujući buduću demografsku sliku hrvatskih otoka, ističe da
demografska obnova nije moguća bez doseljavanja. Prosječna starost
stanovništva na otocima je četrdeset godina (hrvatski prosjek je
36). Od ukupno 303 naselja na otocima u zadnjih je deset godina u 220
više umrlih nego rođenih, a u 65 uopće nije bilo rođenih.
(Hina) mvr sšh