HR-TRŽIŠTENOVCA-PROMET-Bankarstvo IZVJEŠĆE S TRŽIŠTA NOVCA ZAGREB OD 10. RUJNA 1999. GODINE IZVJEŠĆE S TRŽIŠTA NOVCA ZAGREB OD 10. RUJNA 1999. GODINE------------------------------------------------------------Datum Potražnja Promet
Kamatna u kunama u kunama stopa09. IX. 25.000.000 16.500.000 13,78 %10. IX. 17.000.000 13.450.000 13,02 %Noćni promet 09. rujna: 317.995.000Broj kreditora: 23Broj korisnika: 19------------------------------------------------------------ Analiza jutarnjega prometa ------------------------------------------------------------Kredit na rok Promet Broj Prosječna u kunama zaključnica kamata % Jedan dan - - -Manje od 5 dana - - -Između 6 i 10 dana - - -Između 11 i 15 dana 3.250.000 2 15,0000Između 16 i 30 dana - - -Između 31 i 366 dana - - -
IZVJEŠĆE S TRŽIŠTA NOVCA ZAGREB OD 10. RUJNA 1999. GODINE
------------------------------------------------------------
Datum Potražnja Promet Kamatna
u kunama u kunama stopa
09. IX. 25.000.000 16.500.000 13,78 %
10. IX. 17.000.000 13.450.000 13,02 %
Noćni promet 09. rujna: 317.995.000
Broj kreditora: 23
Broj korisnika: 19
------------------------------------------------------------
Analiza jutarnjega prometa
------------------------------------------------------------
Kredit na rok Promet Broj Prosječna
u kunama zaključnica kamata %
Jedan dan - - -
Manje od 5 dana - - -
Između 6 i 10 dana - - -
Između 11 i 15 dana 3.250.000 2 15,0000
Između 16 i 30 dana - - -
Između 31 i 366 dana - - -
Opoziv dogovorno 10.200.000 10 12,3921
Ukupno 13.450.000 12 13,0223
------------------------------------------------------------
Komentar:
Novi rekord na Tržištu. Jučer je, naime, u prvom krugu prekonoćnog
kreditiranja, ostvaren najveći ovogodišnji promet - čak 317,9
milijuna kuna. Pritom su sredstvima 23 kreditora pokriveni računi
19 banaka i štedionica, dok je svega 1,7 milijuna kuna ostalo
nepodmireno.
Ni jutros, u dnevnom kreditiranju nisu utaženi apetiti svih koji su
tražili novac. No, to nije posljedica nedostatka sredstava (ponuda
je iznosila 21 milijun kuna), nego nemogućnosti dogovora između
kreditora i zajmoprimaca oko uvjeta kredita. Po običaju, većinu
prometa činili su opozivni krediti - po cijeni od 12 (plasman jednog
osiguravajućeg društva) i 12,5 posto. Prolongati su pak iznosili
3,25 milijuna kuna.