INDONEZIJA: GLASINE O VOJNOM UDARU KAO NAJAVA HABIBIJEVA PADA

DŽAKARTA/AUCKLAND, 9. rujna (Hina/Reuters)- Na ministarskom sastanku foruma za Azijsko-pacifičku gospodarsku suradnju (APEC) u Aucklandu, na Novom Zelandu i indonezijskoj prijestolnici Džakarti u četvrtak je neslužbeno obznanjeno da je zapovjednik indonezijskih oružanih snaga general Wiranto preuzeo nadzor nad Indonezijom, iako se predsjednik Habibi još uvijek nalazi u svom uredu.#L# "Udar se dogodio", rekao je u četvrtak jedan diplomatski izvor u Aucklandu, dodajući kako je to nešto što se dogodilo postupno u posljednjih nekoliko tjedana, usporedo s razbuktavanjem nasilja u Istočnom Timoru. On je naglasio kako je jasno da je Habibi izgubio nadzor nad indonezijskom vojskom. Dva diplomatska izvora na koje se poziva Reuters - bivši veleposlanik u Indoneziji i posebni vladin savjetnik za Istočni Timor - ocijenili su da se "Habibi samo predstavlja kao da je na vlasti". Glasnogovornica indonezijskog predsjednika opovrgla je tvrdnje o vojnom udaru, rekavši da Habibi i dalje zadržava punu kontrolu. "On u cijelosti upravlja (zemljom)", rekla je novinarima glasnogovornica Dewi Fortuna Anwar. Zapovjednik oružanih snaga general Wiranto je na upit o tome jesu li vlada i vojska jedinstveni odgovorio: "Naravno". General je opovrgao tvrdnje da se udar dogodio ili da neposredno predstoji. Iako su informacije o vojnom udaru zanijekane, činjenica da se u njih u Džakarti odmah povjerovalo, opipljivi su znak slabosti Habibijeve vlasti. Otkako je prije 15 mjeseci stupio na mjesto dugogodišnjeg diktatora Suharta, nastojanja 63-godišnjeg Habibija da obnovi demokraciju u zemlji, praćena su s dubokim nepovjerenjem, pogotovo iz redova utjecajne vojske. Kada ga je Suharto početkom 1998. imenovao potpredsjednikom, indonezijska valuta pala je na rekordno nisku razinu, kao odraz nevjerice poslovnih krugova. Iako mu mnogi odaju priznanje jer nastoji poboljšati položaj što većeg broja Indonežana i dopušta slobodu govora, bez stvarnog temelja svoje vlasti on ima vrlo malo mogućnosti da kontrolira događaje. "Ne čini se da on ima neki stvarni plan za bavljenje s tom cijelom zbrkom", ocijenio je jedan azijski diplomat u Džakarti. "On se samo pojavi i progovori nekoliko riječi o jedinstvu i toleranciji", dodao je. Pored toga što mu izmiču iz ruku najmoćnije institucije u zemlji, Habibi slovi i kao prilično nevješt političar. Kada je u ožujku ove godine posjetio pobunjenu pokrajinu Aceh ispričao se zbog dugogodišnje vojne okrutnosti protiv pristaša autonomije, obećavši da se to više neće ponoviti. Dva mjeseca kasnije vojska je pucala u nenaoružene demonstrante usmrtviši 40 ljudi. No znatno veća odgovornost Habibiju se pripisuje za katastrofu koja se ovih dana događa u Istočnom Timoru. Upravo je on početkom ove godine izveo potpuni preokret u indonezijskoj politici ponudivši pobunjenom Istočnom Timoru neovisnost, što je izazvalo duboku uznemirenost vojske. Nakon referenduma, na kojem se stanovništvo te bivše portugalske kolonije izjasnilo za neovisnost, elementi indonezijske vojske i paravojne skupine preuzeli su vlast u svoje ruke, pokrenuvši kampanju terora u kojoj je ubijeno više stotina ljudi, a deseci tisuća su izbjegli iz pokrajine. Pritisak međunarodne zajednice za rješavanje krize za sada ne daje nikakvih rezultata, a diplomatski izvori navode da indonezijska vojska za sada nije nimalo zabrinuta zbog pritisaka izvana. "U ovome trenutku indonezijska vojska ne polaže ništa na međunarodno mišljenje", rekao je jedan izvor. Za interes vojske prema Istočnom Timoru nude se dva objašnjenja. Prvo prema kojem je taj teritorij previše vrijedan da bi ga se pustilo jer vojska nadzire trgovinu i lokalnu poljoprivrednu proizvodnju, a drugo je da je teritorij sustavno "silovan, poharan i spaljen" kako bi se ostale separatističke regije u Indoneziji upozorilo da se za nezavisnost ne vrijedi boriti. (Hina) dh rb