IZETBEGOVIĆ IZNAD ZAKONA A BIH U BEZAKONJU?

SARAJEVO, 9. rujna (Hina) - Poziv člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića na nepoštivanje i neprovođenje pravosnažnih sudskih odluka o deložacijama iz stanova koji trebaju biri vraćeni prijeratnim vlasnicima izazvao je danas brojna, uglavnom negativna reagiranja.#L# Ured Visokog predstavnika za BiH ocijenio je "žalosnim" poziv visokog državnog dužnosnika na nepoštivanje zakona vlastite države. Ombudsman za BiH Gret Haller upozorila je na opasne posljedice koje bi Izetbegovićev poziv mogao izazvati dok su suci upozorili bošnjačkog političkog lidera da im se ne miješa u posao. Jedan u nizu nepromišljenih Izetbegovićevih poteza koji će ga zasigurno stajati odgovaranja na niz neugodnih pitanja predstavnicima međunarodne zajednice, motiviran je naizgled logičnim razlogom - izbjeglice se vraćaju u Sarajevo a oni koji su privremeno utočište našli u tom gradu ne mogu svojim kućama, primjerice u Republiku Srpsku. On je prosvjedovao zbog činjenice da je jedna bošnjačka obitelj prognana s Pala trebala biti deložirana iz kuće u Sarajevu čiji je povrat zatražio njen zakoniti vlasnik nebošnjačke nacionalnosti. Predmet je bio na sudu i na kraju je potencijalni povratnik Vlastimir Prelić dobio spor i pravo da preuzme svoje privatno vlasništvo. Privremeni stanar Sulejman Dugalija nije se međutim želio dragovoljno iseliti pa je sudski deložiran 31. kolovoza. On je novinarima izjavio kako na iseljenje nije želio pristati jer je Prelić nije ni želio vratiti se u Sarajevo nego zamijeniti kuću s jednim Bošnjačkm prognanim iz Prijedora. Ombudsman Haller u svojoj je izavi potvrdila kako je deložacija zakazana nakon intervencije njena ureda jer su federalne vlasti predugo tolerirale neizvršenje sudske odluke. Haller, nekadašnja predsjednica parlamenta Švicarske i ombudsman za BiH od potpisivanja Daytonskog sporazuma, upozorila je Izetbegovića da svojim pozivom ugrožava rad javnih djelatnika čija je uloga provoditi zakon a sve to može proizvesti nove zloporabe u imovinskoj i stambenoj oblasti. Strahovanje Gret Haller ima i te kakvog opravdanja, posebice na području Sarajeva gdje su do sada zabilježeni veoma loši rezultati u provedbi deklaracije kojom se do kraja prošle godine predviđao povratak oko 20.000 nebošnjaka u glavni grad BiH. Službena statistika UNHCR-a pokazuje kako se do danas u Sarajevo vratilo i prijavilo svega desetak posto od planiranog broja prognanika. Iz misije OESS-a koja također pomaže u provedbi Sarajevske deklaracije ovog tjedna je objavljeno kako se svakog mjeseca primi i po 500 pritužbi potencijalnih povratnika koji ne mogu rješiti svoj stambeni problem odnosno dobiti natrag prijeratne stanove. Nije nikakva tajna da i povrat privatnog vlasništva, koje bi po svim zakonima moralo biti neprikosnoveno, baš kao i u slučaju na koji se osvrće Izetbegović, ide nedopustivo sporo. Udruženje sudaca Sarajevske županije u povodu istupa člana Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića izdalo je priopćenje u kojemu stoji kako se od nositelja državnih funkcija očekuje da podupru vladavinu prava i funkcioniranje neovisnog sudstva. Izetbegović je već ranije izjavljivao kako on osobno vidi veliku razliku između pravde i pravičnosti pri čemu osobno preferira ovo drugo a u posljednjm istupu u igru je uveo i kategoriju savjesti. Pozvavši suce i policajce da bez obzira što nalaže zakon, sami prosude što im je činiti a što ne, Izetbegović se upustio u opasnu igru relativiziranja i zakona i Daytona koji izrijekom govori o pravu na povratak i upozorava da se ono ne može ničim uvjetovati. "Da je takvo što izgovorio neki srpski ili hrvatski politički lider, teško bi se zadržao na dužnosti koju obnaša", prokometirao je Izetbegovićev istup jedan zapadni diplomat na službi u Sarajevu. Današnje sarajevsko "Oslobođenje" u komentaru na naslovnoj stranici postavlja pitanje pokušava li se to bošnjački politički čelnik izdići iznad zakona. Ovaj list uz to upozorava kako će vlasti u Mostaru ili Banja Luci jedva dočekati obustavu deložacija na bošnjačkom dijelu Federacije BiH kao valjan izgovor za svaku prošlu i buduću opstrukciju povratka. "Mudra politika trebala bi biti sretna što, recimo, Srbi ili Hrvati pokazuju zanimanje vratiti se u Sarajevo, Zenicu ili Tuzlu. To je znak da bosanski projekt ima šansu", zaključuje komentator sarajevskog lista. (Hina) rm sb