ZAGREB, 7. rujna (Hina) - Čovjek objeduje salatu i gljive. U univerzalnoj genealogiji života gljive su srodnije salati nego čovjeku, zar ne? Pogrešno, piše "The New York Times".
ZAGREB, 7. rujna (Hina) - Čovjek objeduje salatu i gljive. U
univerzalnoj genealogiji života gljive su srodnije salati nego
čovjeku, zar ne? Pogrešno, piše "The New York Times". #L#
U sklopu istraživanja koje radikalno mijenja spoznaje o genetskim,
biokemijskim, strukturnim i evolucijskim vezama među živim bićima
otkriveno je da su gljive bliže životinjama i čovjeku nego biljkama
kao što je salata.
To je tek jedna od mnogobrojnih novih pretpostavki o "obiteljskim
vezama" u gornjem dijelu tri i pol milijarde godina staroga stabla
života na Zemlji. Znanstvenici će zato morati ponovno razmisliti o
nekim starim predodžbama o evoluciji.
U korijenu stabla života, koje je zapravo karta tijeka evolucije,
su jednostanični organizmi, a u njegovoj krošnji biljke, životinje
i gljive, te novooznačeno carstvo koje uključuje alge.
Najvećim dijelom znanstvene povijesti, stručnjaci su stablo crtali
uspoređujući gruba površinska obilježja raznih bića. Gljive su,
primjerice, bačene u koš s biljkama jer im dosta sliče i jer rastu na
jednome mjestu. No, danas, dok uspoređuju genetski materijal
organizama i mikroskopske unutarnje strukture, znanstvenici
crtaju novo stablo.
Prije su, primjerice, više organizme dijelili na dva carstva,
biljno i životinjsko. Revidirani vrh stabla života danas uključuje
pet carstava: crvene alge, zelene biljke, životinje, gljive i
nedavno otkrivenu skupinu, nazvanu stramenopile, koja je većinom
slična biljkama, ali to nije jer nema fotosinteze. Svih pet
carstava povezano je s različitim jednostaničnim organizmima.
Pri grupiranju tih skupina najpodrobnije su analize obavljene na
zelenim biljkama. One su dosad jednostavno bile podijeljene u
zelene alge i kopnene biljke. Danas ih znanstvenici drže mnogo
raznolikijim, ali čvrsto povezanim s mnogim podskupinama, od
slatkovodnih alga na jednom kraju evolucijske skale do cvjetnica na
drugom. Uz to, neke vrste organizama preseljene su iz jednoga
carstva u drugo.
S obzirom na to da se stablo života ponovno crta, i znanstvenici su
morali ponovno ispitati neke pretpostavke o tijeku evolucije.
Sada se, primjerice, čini da se biljke nisu raselile po kopnu iz
oceana nego iz tekućica, te da su se neke kopnene biljke ponovno
naselile u morima, poput morske trave.
Dok se nastavlja revizija, znanstvenici se mukotrpno približavaju
određivanju prve kopnene biljke i prve biljke s cvijetom.
Revizija donosi i putokaze koji mogu znanstvenicima pomoći da
ubrzaju potragu za prirodnim lijekovima i razvoj novih kultura
otpornih na sušu.
"To je uzbudljivo bar toliko koliko i istraživanje svemira", kaže
dr. Brent Mishler, biolog i stručnjak za zelene biljke na
kalifornijskome Sveučilištu u Berkeleyu i jedan od vodećih
znanstvenika u tim nastojanjima.
Nova analiza prihvaća i nadograđuje najnoviju temeljnu podjelu
svih živih bića na tri skupine: jednostavne bakterije, arheje i
eukariote. Jednostavne bakterije nemaju staničnu jezgru, arheje su
bakterije staroga podrijetla koje danas često žive u toplim
izvorima, a mnogi znanstvenici vjeruju da su izvor prvoga života na
Zemlji.
Eukariote - skupinu kojoj pripada i čovjek - obilježavaju složene
stanice s jezgrom i unutarnjim strukturama za preradu energije. Oni
su temelj svih viših oblika života. Eukariotske stanice,
pretpostavljaju znanstvenici, razvile su se gutajući druge vrste
stanica i mijenjajući ih u trajni, genetski djeljiv, dio sebe.
Viši oblici života - koje neki znanstvenici nazivaju eukariotskim
krunskim skupinama - možda su se pojavili u svojevrsnom
evolucijskom "velikom prasku" prije otprilike milijardu godina.
Tako su se te eukariotske stanice međusobno povezivale i počele
tvoriti višestanične organizme, koji su se zatim počeli uvelike
razlikovati. Ipak, oni zauzimaju tek nekoliko grančica na cijelom
stablu života. Planetom vladaju mikrobi svih vrsta, a u usporedbi s
njima krunski eukarioti gotovo su "evolucijske primisli", kaže dr.
Mitchell Sogin, evolucijski biolog.
Na 16. međunarodnom kongresu botaničara skupina od 200
znanstvenika iz 12 zemalja izvijestila je o prvim rezultatima
petogodišnjega proučavanja udjela zelenih biljaka u stablu života.
Iako još ostaje mnogo nepoznanica, znanstvenici tvrde da su sad
jasne glavne crte genealogije zelenih biljaka.
Danas znanstvenici pretpostavljaju da je u svakom stadiju
evolucije biljaka samo jedna porodica mogla nadvladati zapreke.
Primjerice, samo jedna od mnogobrojnih skupina alga uspjela se
preseliti na kopno. Rezultat toga je veća povezanost biljaka nego
što se prije mislilo.
To je prilično jasno u slučaju crvenih, zelenih i smeđih
kloroplasta. Dugo su znanstvenici mislili da su crvene, zelene i
smeđe biljke dobile različite vrste kloroplasta u različito doba.
Sad se čini da svi koroplasti potječu iz jedne skupine modro-
zelenih bakterija te da su, zapravo, međusobno mnogo povezaniji od
biljaka.
Prema tome, čini se da su svi viši oblici života, u svim podjelama,
mnogo čvršće povezani nego što se prije vjerovalo. Ljudi su,
primjerice, bliži zelenim biljkama nego bakteriji E.coli, koja
živi u ljudskim crijevima, a još su bliži gljivama.
Jedna je od posljedica toga zadnjeg srodstva, kažu stručnjaci, to
da je liječenje gljivičnih infekcija kod ljudi mukotrpno, a
pogrešno liječenje može škoditi osobi koliko i gljivici.
(Hina) abul dgk