FR-LIBERATION 6.9.SUSRET FRANKOFONIH DRŽ.

FRANCUSKA LIBERATION 6. IX. 1999. Zajednica frankofonih država ispunila pobožne zavjete "Uništivši svaki privid o borbi za ljudska prava, demokraciju i brigu za mladež, 8. susret zajednice frankofonih država završen je jučer u Monctonu u Kanadi sa suhoparnom sigurnosti: nakon 'prosudbe i preustroja' financijskih mogućnosti koji su trenutno u tijeku, frankofona je obitelj u političkoj preglednosti dobila ono što je izgubila u programima suradnje. S obzirom na skupo upravljanje u prošlosti, to i nije tako loša vijest. Prema dvogodišnjem radnom planu, do sljedećega susreta na vrhu u Bejrutu, zajednica država francuskoga jezičnog područja djelovat će samo tamo gdje 'ima odlučujuću prednost u usporedbi s drugim sustavima suradnje i gdje može provesti programe koji postižu potrebnu kritičnu masu.' To očito nije tako s odborom frankofone zajednice za ljudska prava o kojima se puno govorilo. Budući da su financijaši sa sjevera - Francuska, Kanada, Belgija i Švicarska - bili jednodušni u neprihvaćanju novih izdvajanja, zajednica frankofonih država ograničit će se na 'promatranje' najgorih izgreda svojih članova koji su protivnici slobode. 'Grijeh na koji je svraćena pozornost jest oprošten grijeh', podsmjehivao se razočarani kanadski izaslanik. Poput izbora - često lažnih - koje zajednica frankofonih država 'primjećuje' već dvije godine, povrede ljudskih prava utvrdit će se kada dovedu do škandala. Na temelju sačinjenih zapisnika neće se moći kažnjavati, nego samo upozoravati. Frankofona obitelj, osim Kanade, zapravo nije spremna isključiti bilo kojeg člana zbog nepoštivanja osnovnih pravila. Frankofona će suradnja u krajnjem slučaju, kao u Nigeru, gdje su pobunjenici u travnju srušili državnoga poglavara, biti prekinuta. (...) Kada je prije dvije godine odlučila slijediti taj pravac, zajednica frankofonih država potvrdila se u Monctonu kao politički lobi na međunarodnoj pozornici. Ponajprije u interesu Francuske koja daje tri četvrtine proračuna organizacije, zajednica država francuskog jezičnog područja jest skupina koja čini pritisak, primjerice u pregovorima unutar Svjetske trgovinske organizacije koji će početi u studenom. Sa stajališta Pariza, 'najveća Francuska' je način da se u svijetu čuje za Francusku. Odatle i zanimanje da se zajednici pridruže i druge zemlje poput Bugarske, Albanije i Republike Češke, sve manje na temelju 'francuskog kao sudbine'. Za Kanadu, Belgiju i Švicarsku, prednost većeg ugleda ide u korak s dokazom, za unutarnju uporabu, o poštivanju 'kulturne raznolikosti' unutar saveznih država koje muče napetosti između zajednica. Jezične manjine - Valonci, Švicarci francuskog jezika, Kvibečani... - nalaze u zajednici frankofonih država prostor za vlastito potvrđivanje. A Afrika? Kontinent koji pojačava redove zajednice frankofonih država dobiva sve manju pomoć i sve veće osude zbog 'nedostatka demokracije'. Jedini Afrikanac koji je nastupio za govornicom u prigodi zatvaranja susreta, bio je predsjednik Benina Mathieu Kerekou koji je upravio ganutljiv poziv zapadnim novinarima koji su 'toliko demokratični da su zaboravili afrički kontinent', umjesto da pišu o njemu", iz Monctona izvješćuje Stephen Smith.