ZAGREB/WASHINGTON, 6. rujna (Hina) - Kostur star 150 milijuna godina, pronađen u Keniji, pripada dosad nepoznatoj vrsti životinje koja bi mogla biti svojevrstan praujak našega najstarijeg izravnog rođaka, tvrde znanstvenici.
ZAGREB/WASHINGTON, 6. rujna (Hina) - Kostur star 150 milijuna
godina, pronađen u Keniji, pripada dosad nepoznatoj vrsti
životinje koja bi mogla biti svojevrstan praujak našega
najstarijeg izravnog rođaka, tvrde znanstvenici.#L#
Nedavno otkriven kostur nekoliko je milijuna godina stariji od dugo
traženoga "svetoga grala" paleoantropologije: posljednjega
zajedničkog pretka velikih majmuna i ljudi prije nego što su se
razdvojili i počeli razvijati zasebno, piše "The Washington
Post".
No, novi i neočekivano bogati ostaci velik su napredak u
istraživanju i, kako se čini, isključuju najvećeg kandidata za to
važno mjesto u evoluciji, sužavajući raspon osobina koje će ubuduće
tražiti lovci na fosile.
Prisutnost kostura najavio je zub koji je "izbio" 1993. Dio kostura
koji je poslije toga iskopan iz sloja kamenja pripada životinji
koja otprilike "odgovara velikome modernom babunu", kazao je Steve
Ward, jedan od istraživača s Medicinskog koledža Sveučilišta
"Northeastern Ohio" i Sveučilišta "Kent State".
Životinja je bila je teška tridesetak kilograma i visoka između
1,20 m i 1,50 m. Imala je dugačku, savitljivu kralježnicu i jake
ruke.
To se biće pojavilo u najvažnijemu evolucijskom razdoblju koje je
prethodilo pojavi čovjeka: srednjem miocenu (prije otprilike 16 do
11 milijuna godina), u kojemu su bujne afričke tropske šume
postupno ustupile mjesto ravnicama i savanama. U tom su se
razdoblju životinje iz čije su loze na kraju nastali giboni, veliki
majmuni i ljudi prve spustile s drveća i provodile dio vremena na
zemlji.
Otkriveno je vrlo malo fosila koji potječu iz toga ključnog
razdoblja. Najpoznatije otkriće su zubi i čeljusti, koje je u
zapadnoj Keniji prije gotovo 30 godina pronašao paleontolog Louis
Leakey. Životinje kojima su pripadali nazvao je kenijapitecima
(kenijskim majmunom) i odvojio ih je u dvije različite vrste: k.
wickeri i k. africanus. Za obje se vrste dugo mislilo da bi mogle
biti najstariji čovjekov predak.
Novo otkriće, o kojemu je izvijestio časopis "Science", sadržava
mnogo više povezanih dijelova nego bilo koji drugi uzorak
kenijapiteka, uključujući i dijelove ruku, ključne kosti,
lopatice, kosti ruku i kralježnice. Zahvaljujući tomu, istraživači
su mogli utvrditi da je riječ o novom rodu, koji su nazvali
ekvatorius.
Istraživači tvrde da je ekvatorius primitivniji od k. wickeri, ali
vrlo sličan k. africanusu, kojega su iznova klasificirali kao vrstu
ekvatoriusa.
Tako je preostao samo jedan kandidat za vrstu životinje koja se
razvila u našega prvog pretka, iako će ih se nedvojbeno pojaviti
još, kako istraživanje bude napredovalo. "Možda je mlađi
kenijapitek potencijalni predak kasnijih velikih majmuna i ljudi",
rekao je Ward. "Ekvatorijusa bih izdvojio iz te skupine", kazao je,
dodajući kako - "osim toga, ne znamo ništa o tome je li bitan za
pojavu kenijapiteka".
Ne zna se ni to jesu li se preci naših prvih predaka pojavili samo u
Africi, ili su najprije bili na nekome drugom mjestu. Fosili slični
kenijapiteku, stari između 16 i 14 milijuna godina, otkriveni su
čak i u Austriji i Turskoj.
To je, kazao je Ward, jedno od doista zanimljivih pitanja. "Jesu li
neki od tih majmunolikih stvorenja, zvani hominidi, napustili
istočnu Afriku i putovali kroz Aziju, a drugi ostali u Africi i
razvili se u majmune i ljude? Ili se prije 12 milijuna godina
dogodilo veliko zračenje nakon kojega su se neki vratili u Afriku i
razvili u ljude?"
Može proteći još dosta vremena prije nego što to pitanje postane
jasnije, kazao je William H. Kimbel, znanstveni direktor Instituta
za podrijetlo čovjeka s državnoga Sveučilišta u Arizoni. "Kako je
točno k. wickeri povezan s kasnijim oblicima još se ne može odrediti
i ostat će predmetom rasprave" jer se, zbog malobrojnih fosilnih
ostataka, o njemu malo zna.
U međuvremenu, kazao je paleontolog Bernard Wood sa Sveučilišta
"George Washington" i suradnik Programa za podrijetlo čovjeka
Instituta "Smithsonian", nova će vrsta "unijeti red u pretinac"
miocenskih hominida i pomoći će stručnjacima da "iz ograničenog
materijala s kojim su se dugo mučili shvate mnogo više".
(Hina) car dgk