SL DELO 4.9. HRV-SLOV.GRANICA

SLOVENIJA DELO 4. IX. 1999. Na "granici" između Slovenije i Hrvatske "prekipjelo" je mlijeko U pismu čitatelja o "teškoćama i pritiscima u pograničnim krajevima koji su još predmet pregovora između Slovenije i Hrvatske, a kojima su izloženi uz piranskog općinskog savjetnika Joška Jorasa brojni slovenski državljani", piše Draga Ahačić iz Ljubljane. Točnije, osvrće se na objašnjenje državnog tajnika slovenskoga ministarstva vanjskih poslova Franka Jurija koji je rekao da je rješenje takvih problema sadržano u sporazumu o pograničnom prometu i suradnji, no da ga je ratificirao samo hrvatski sabor. "Ključ za sprječavanje incidenata dakle postoji i sada je u rukama onih koji su dosad sprječavali ratifikaciju sporazuma u slovenskom državnom zboru", navodi čitateljica F. Jurija i nastavlja: "Tajnik prema tome misli da su za nastavljanje šikaniranja Slovenaca od hrvatskih pograničnih organa krivi samo zastupnici slovenskoga državnog zbora koji su spriječili ratifikaciju. I ništa ne kaže o tome zašto sporazum nije bio potvrđen, pa se čini kao da je riječ o neumjesnoj tvrdoglavosti većine zastupnika koji odugovlače neko nužno potrebno rješenje budući da Juri, kao takoreći dvostruki državljanin, vjerojatno naklonjeniji "nepodijeljenoj" Istri, ne razumije razloge zbog kojih su zastupnici odbacili sporazum koji bi trebao biti uvjerljiv dokaz hrvatske suradnje, i to čak unatoč tome da su zbog 'nejasnoća na terenu koji je još predmet pregovora' u najvećoj mjeri kako se čini, pogođeni slovenski državljani što je, uzgred rečeno, stvarni dokaz dugotrajnoga postupnog hrvatskoga prisvajanja etničkih slovenskih teritorija u Prekmurju, Beloj krajini, Čabranki u Bujama, u dolini Dragonje i u Savudriji. Juri prešućuje bojazan većine državnoga zbora da bi nakon sporazuma uvedenog na 'spornim' dijelovima slovenskog teritorija te dijelove Hrvatska prije ili kasnije prisvojila, onako kao što pokušava s tim što je zbog nebrige piranske općine i neobaviještenosti stanovništva u pojasu južno od Dragonje, u zaselcima unutar sečoveljske katastarske granice, samovoljno uvela hrvatsku 'jurisdikciju'. Već s obzirom na to, a ponajprije zbog brojnih sličnih dosadašnjih pograničnih iskustava s proždrljivom susjedom, bojazan zastupnika više je nego osnovana. Tajnik Jurij također ne kaže što je s prijedlogom koji je iznesen nakon odbijene ratifikacije, naime da se sporazumu doda klauzula da njegove odredbe ne mogu imati nikakva utjecaja na konačno razgraničenje s čime bi otpale sve primisli, a neizdržljive prilike stanovnika uz granicu bile bi uklonjene. Samo time što je taj prijedlog zanemario, mogao je Juri krivnju za produljenje pograničnih teškoća i incidenata pripisati samo slovenskoj strani. Ništa čudno dakle što se pitamo čiji interes zapravo zastupa Franko Juri kao tajnik slovenskog ministarstva vanjskih poslova i zar slovenska vanjska politika uistinu ne može postići osnovne suglasnosti u diplomatskom komuniciranju tako da ne održava dobre susjedske odnose neumjesnim (samo)optuživanjem i na vlastitu štetu".