SFOR U HRVATSKOJ PROUZROČIO 252 PROMETNE NESREĆE U NESREĆAMA U KOJIMA JE SUDJELOVAO SFOR POGINULO 15, A OZLIJEĐENE 72 OSOBE

ZAGREB, 5. rujna (Hina) - Pripadnici međunarodnih mirovnih snaga u BiH (SFOR) na hrvatskim su cestama od početka 1997. do kraja srpnja ove godine sudjelovali u 320 prometnih nesreća od kojih su čak 80 posto, odnosno 252 nesreće, sami prouzročili. U tim je nesrećama poginulo 15 osoba, 38 ih je teško, a 34 lakše ozlijeđeno, doznaje se od načelnika Ureda za odnose s javnošću hrvatske policije Slavka Rake.#L# Pripadnici SFOR-a podliježu zakonodavstvu svoje zemlje, i protiv njih se u Hrvatskoj ne podnose kaznene prijave niti naplaćaju prekršajne kazne jer imaju imunitet po Konvenciji UN-a iz 1946. Ali, bez obzira na to, i pripadnici SFOR-a dužni su poštovati hrvatske zakone i prometne propise kada su u našoj državi, ističe Rako. Gasnogovornik SFOR-a u Sarajevu bojnik Gordon Welsh izjavio je da poduzimanje disciplinskih mjera protiv pripadnika koji je uzrokovao prometnu nesreću, nije u ovlasti SFOR-a. "Ako to smatraju potrebnim, disciplinske mjere protiv svog pripadnika mogu poduzeti nacionalni kontingenti", kaže Welsh. Nije želio komentirati nedavnu prometnu nesreću, koju su skrivili pripadnici mirovnih snaga u Makedoniji vozeći se u zabranjenom smjeru - a u kojoj je poginuo makedonski ministar i članovi njegove obitelji - jer, kako je rekao, "za to nije ovlašten". U Hrvatskoj su 1997. pripadnici SFOR-a prouzročili 116 nesreća, u prošloj godini 94, a do kraja srpnja ove godine 42 prometne nesreće. Ove su godine do kraja srpnja prijavljene 53 nesreće u kojima su sudjelovali SFOR-ovci. U četirima nesrećama bilo je poginulih, u 39 materijalne štete, a u 10 su putnici ozlijeđeni. Najviše nesreća u kojima su sudjelovali pripadnici SFOR-a bilo je na području splitsko-dalmatinske Policijske uprave, a najviše nesreća događalo se ljeti. Odnosi između Hrvatske i SFOR-a regulirani su sporazumom iz godine 1995. Njime je utvrđeno da u slučaju prometne nesreće u kojoj sudjeluju pripadnici SFOR-a, očevid obavlja istražni sudac. Kod težih nesreća dužan je izvijestiti ovlašteno tijelo SFOR-a, čiji predstavnik može biti na očevidu i postavljati pitanja i primjedbe, te činiti zabilješke, kaže Rako. Hrvatski građanin koji je sudjelovao u prometnoj nesreći za koju su krivi pripadnici SFOR-a, dužan je nakon MUP-ova očevida podnijeti zahtjev za odštetu osobno ili posredovanjem odvjetnika, SFOR-ovu Uredu za odštetu, u Selskoj ulici u Zagrebu. Bojnik Gordon Welsh ističe da je SFOR-ov Ured za vezu u Zagrebu od kraja 1995. do danas primio 316 zahtjeva za odštetu. Od toga je 228 zahtjeva proslijeđeno na rješavanje u nacionalne kontingente SFOR- a. Zagrebački Ured SFOR-a isplatio je 47 odštetnih zahtjeva, a 36 ih je odbio. Bojnik Welsh ističe da prometnim nesrećama pristupaju ozbiljno i da poduzimaju sve kako bi se one svele na najmanju moguću mjeru. Savjetnica u Vladinu uredu za suradnju s OESS-om, Marina Rožić, ističe da nema standardne tiskanice za podnošenje odštetnog zahtjeva, te da većina nacionalnih komponenti SFOR-a nudi svoje tiskanice. Nakon što SFOR primi zahtjev, on se najprije razmatra u nacionalnoj komponenti SFOR-a čiji je državljanin sudjelovao u nesreći. Ako se ne nagode, zahtjev se prosljeđuje na odluku Stalnom povjerenstvu za žalbe, u kojemu su dva člana hrvatskoga Državnog pravobraniteljstva, stalni pravni savjetnik u SFOR-u i predstavnik nacionalne komponente čiji je pripadnik sudjelovao u nesreći. Nakon presude, postoji mogućnost žalbe, koja se podnosi Arbitražnom sudu, u čijem su sastavu predstavnik hrvatskoga Državnoga pravobraniteljstva, predstavnik nacionalne komponente i glavnog SFOR-ova predsjedatelja Tonya McCourta. Presuda koju donese Arbitražni sud je konačna i na nju se ne može žaliti. (Hina) nz sp