ŠIBENIK, 3.rujna (Hina) - Odluku o udruživanju šibenskog TLM-a i Tvornice aluminija Mostar, danas su na konferenciji za novinare u Šibeniku objavili direktor TLM-a Petar Škender i direktor Tvornice aluminija Mijo Brajković. O toj
odluci, kako su izvijestili, razgovarali su u nazočnosti Milana Kovača, ministra hrvatske Vlade zaduženog za odnose s Federacijom Bosne i Hercegovine.
ŠIBENIK, 3.rujna (Hina) - Odluku o udruživanju šibenskog TLM-a i
Tvornice aluminija Mostar, danas su na konferenciji za novinare u
Šibeniku objavili direktor TLM-a Petar Škender i direktor Tvornice
aluminija Mijo Brajković. O toj odluci, kako su izvijestili,
razgovarali su u nazočnosti Milana Kovača, ministra hrvatske Vlade
zaduženog za odnose s Federacijom Bosne i Hercegovine.#L#
Zaključeno je da će se osnovati stručne ekipe koje će u skladu sa
zakonodavstvima dviju država odrediti kakav će biti organizacijski
oblik buduće udružene tvrtke.
Kovač i Brajković naglasili su kako to udruživanje nema nikakvih
političkih konotacija te da se temelji isključivo na gospodarskom
interesu. Time se, istaknuli su, žele sačuvati radna mjesta i
opstati na svjetskom tržištu, dok je Škender dometnuo kako je i
svjetski trend sve češće udruživanje tvrtki.
Suradnja šibenskog TLM-a i mostarske Tvornice Aluminija započela
je 1996. Ugovorom o poslovno-tehničkoj suradnji. Hrvatska je Vlada
preko TLM-a uložila i sredstva za obnovu Tvornice Aluminija, čime
je TLM stekao deset posto vlasništva u mostarskoj tvrtki.
Posljednja, četvrta faza obnove Tvornice aluminija, bit će uskoro
završena, a za iduću se godinu uz pomoć inozemnih investitora
planira modernizacija pogona za Elektrolizu kako bi se mogla
povećati proizvodnja.
Povećanje tih kapaciteta potrebno je i zbog većih potreba TLM-a za
aluminijem, koje će se pojaviti kada TLM modernizira svoju
proizvodnju u pogonu Valjaonice. Naime, sredstva za tu
modernizaciju šibenska je tvrtka, uz jamstvo hrvatske Vlade, već
dobila putem kredita konzorcija njemačkih banaka.
Tvornica aluminija iz Mostara isporučit će tijekom ove godine
ukupno 21 tisuću tona aluminija TLM-u, ukupno vrijednih 60 milijuna
njemačkih maraka, što je 65 posto više nego lani.
Odgovarajući na upit o trenutačnoj gospodarskoj suradnji Hrvatske
i BiH, ministar Kovač je istu ocijenio nezadovoljavajućom,
ponajviše zbog nepotpisanog trgovinskog sporazuma između dviju
zemalja. Prema njegovu mišljenju, bošnjački političari u Sarajevu
nisu shvatili da nepostojanje trgovinskog ugovora između Hrvatske
i BiH šteti i njima.
(Hina) df/ggr db