LISABON, 3. rujna (Hina) - U najuglednijoj portugalskoj arheološkoj reviji "Conimbriga" 37./1998., koja izlazi jedan put godišnje, objavljena je recenzija knjige Vedrane Delonge "Latinski epigrafički spomenici rane srednjovjekovne
Hrvatske". Recenziju je napisao Mario Jorge Barroca, profesor na sveučilištu u Portu, koji se smatra najvećim portugalskim stručnjakom za epigrafiju, osobito srednjovjekovnu.
LISABON, 3. rujna (Hina) - U najuglednijoj portugalskoj
arheološkoj reviji "Conimbriga" 37./1998., koja izlazi jedan put
godišnje, objavljena je recenzija knjige Vedrane Delonge "Latinski
epigrafički spomenici rane srednjovjekovne Hrvatske". Recenziju
je napisao Mario Jorge Barroca, profesor na sveučilištu u Portu,
koji se smatra najvećim portugalskim stručnjakom za epigrafiju,
osobito srednjovjekovnu.#L#
Barroca je impresioniran knjigom, njezinom iznimnom grafičkom
kvalitetom, fantastičnom metodološkom sigurnošću autorice i
začuđujuće velikim brojem popisanih spomenika iz toga razdoblja.
Na čitavom teritoriju Portugala poznata je samo petina spomenika
koliko ih je navedeno u knjizi. Naime, između IX. i XI. stoljeća
hrvatska država, pa tako i epigrafički spomenici, svedeni su na
prostor od Zadra do Trogira, ali ne uključuju, primjerice, Zadar,
Trogir i Split, koji se nalaze u sastavu Bizanta. Dakle, pita se
autor recenzije, koliki bi bio broj tih spomenika kada bi bila
uključena čitava današnja Hrvatska?!
Po ocjeni prof. Barroce, sve to govori o vrlo visokom stupnju
političke i kulturne integracije tadašnje hrvatske države u
europski korpus, nakon što su Hrvati prihvatili kršćanstvo. Stoga
nije čudno da od 237 epigrafičkih spomenika, njih 223 pripadaju
sakralnoj epigrafiji (oltari, ciboriji, krstionice, križevi,
itd.).
Navodeći više stručnih pojedinosti, zaključuje kako je "izdanje
tog djela izniman događaj u proučavanju europske srednjovjekovne
epigrafije. Hrvatskoj, Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika, a
naročito Vedrani Delongi, čestitke", piše Barroca.
Na kraju recenzije naglašava da mnoge veće europske države koje
nisu u bliskoj prošlosti prolazile kroz sve ono što se dogodilo
Hrvatskoj, nisu bile u stanju objaviti takvu knjigu, pa čak niti
napraviti kompletan popis svojih epigrafičkih spomenika.
"Hrvatska se visoko svrstala, izdavši studiju Vedrane Delonge, na
vodeće mjesto u proučavanju srednjovjekovne epigrafije", smatra
Barroca.
Knjigu "Latinski epigrafički spomenici rane srednjovjekovne
Hrvatske" objavio je 1997. Muzej hrvatskih arheoloških spomenika
iz Splita u kojemu autorica radi kao muzejski savjetnik. Knjiga se
bavi problematikom najstarije epigrafičke baštine Hrvata pisane
latinskim jezikom u ranim stoljećima srednjega vijeka. U knjizi je
sustavno sabran i znanstveno interpretiran sveukupni spomenički
korpus - 237 dosad poznata latinska natpisa koji potječu s područja
stare hrvatske države u ranom srednjem vijeku (od 9. do 12.
stoljeća). Ta je knjiga prvi epigrafički korpus starohrvatskih
latinskih natpisa objavljen kod nas. Tiskana je na hrvatskom i
engleskom jeziku.
(Hina) mc