IZVJEŠĆE SA SJEDNICE VLADE RH OD 02. RUJNA

Vlada RH: Prihvaćena Bijela knjiga Vlada je danas prihvatila izvješće o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu, odnosno Bijelu knjigu. Bijela je knjiga snažan dokument da je Hrvatska sa sudom surađivala temeljito, ozbiljno i u dobroj vjeri, istaknuo je tom prigodom ministar vanjskih poslova Mate Granić. Iz tog dokumenta jasno će se vidjeti da ne stoji teza da Hrvatsku treba osuditi za nesuradnju s Haaškim sudom, izjavio je pak ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović. Izvijestio je i da je danas dobio rješenje Županijskog suda u Zagrebu kojim se udovoljava zahtjevu Međunarodnog kaznenog suda za izručenje Mladena Naletilića Tute. Bijela knjiga sastoji se od dva osnovna dijela. U prvom se uz ostalo obrazlažu različite aktivnosti Hrvatske na otkrivanju i kažnjavanju ratnih zločina, ustavni zakon o suradnji Hrvatske s Haškim sudom, kronologija suradnje sa Sudom. U drugom dijelu su prilozi o najtežim zločinima, podaci o ekshumiranim osobama, pregled kaznenih djela počinjenih u "Bljesku" i "Oluji", podaci o najtežim zločinima počinjenim tijekom rata, kronologija rada Ureda za suradnju s Haaškim sudom, kronologija rada Komisije za zatočene i nestale i drugo. Bijela knjiga, istaknuo je ministar Šeparović, treba poslužiti kao odgovor na objede i zahtjev protiv Hrvatske kojeg je postavila tužiteljica, pa zatim i predsjednica Haaškog suda da Hrvatska ne surađuje sa sudom. Bijela knjiga bjelodano dokazuje da surađujemo od prvog dana, pa i prije osnivanja Haaškog suda, da smo od početka dostavljali podatke UN-u, ekspertnoj komisiji, Međunarodnom Crvenom križu, rekao je Šeparović. "Ne stoji teza da se Hrvatska može optužiti za nesuradnju", kazao je. Dodao je da se Bijela knjiga osvrće i na okvire te suradnje, ustavni zakon o suradnji kojim je Hrvatska, rekao je Šeparović, mjenjala svoju ustavnu poziciju i omogućila izručenje svojih građana. Ministar Šeparović izvijestio je da se radi o tisućama dokumenata i izvješća, više od tri tisuće iskaza svjedoka, te podacima o ekshumiranima. Iz 120 masovnih grobnica ekshumirano je 1.908 osoba, a iz pojedinačnih grobnica 1.095 osoba. Ukupno je ekshumirano i identificirano 3.003 osobe. To je dio velike žrtve od oko 15 tisuća ubijenih, uglavnom civila, rekao je Šeparović. Ministar Šeparović upozorio je i na ponašanja nekih medija, prozvavši pritom Globus i Nacional. Iznio je primjer posljednjeg izdanja Globusa i izvještaja s VONS-a što, kazao je, izaziva i mora izazvati veliku zabrinutost. U svezi Nacionala upozorio je na objavljivanje povjerljivih tajnih dokumenata. Oni postaju glavni adut tužiteljice Haaškog suda u prijavi koju je predsjednica Suda proslijedila Vijeću sigurnosti, a u kojoj se prenosi i preslik teksta (iz Nacionala) u kojem je objavljen dokument o taktici koju će zauzeti hrvatska Vlada, izjavio je Šeparović. Ocijenio je to "diverzijom Nacionala protiv Vlade", dodavši kako je to Hrvatskoj nanijelo veliku štetu. "Ti su mediji prešli svaku moguću mjeru, a to što se nama događa, da naše tajne, naši odnosi, rasprave o stvarima koje su u procesu mogu ići van, to mora zabrinuti ovu Vladu", kazao je Šeparović, ocijenivši kako je to što se sada događa "diverzija iz naših vlastitih redova". Šeparović je pojasnio i svoju izjavu što ju je nedavno izrekao u Širokom Brijegu. Uz ostalo je opetovao da Hrvatska neće dati svoje generale, napominjući pritom da Tuta nije general. Ministar Granić govorio je i o Vladinu pismu Vijeću sigurnosti, kazavši da je ono dobro primljeno. Naši su argumenti, rekao je, da smo temeljito surađivali, da se vodi postupak oko Tutina izručenja i da će Vlada odlučno izvršiti odluke Suda. Granić je kazao da je točno da postoji spor između hrvatske Vlade i Haškog tribunala, ali da se on ne može riješiti politički nego pravno, te da tražimo da se to pitanje sa Vijeća sigurnosti vrati na Haaški tribunal u redovitu proceduru. Bijela je knjiga dokaz da surađujemo ozbiljno i da će Hrvatska nastaviti ozbiljnu suradnju sa Haškim tribunalom štiteći svoje temeljne interese i principe. Zamjenik ministra obrane Krešimir Ćosić ustvrdio je kako Hrvatska želi vjerovati da je Haaški sud objektivan i nepristran. Ističući da je metodologija rada vrlo važna za utvrđivanje objektivnosti, naveo je kako u ovom slučaju to nije učinjeno. Naime, rekao je, zaboravlja se 1991. godina, zaboravlja se Vukovar i zaboravlja se i da su tamo počinjene najveće povrede međunarodnog humanitarnog prava, zaboravlja se i 1992. godina. Na taj način stvara se kriva percepcija, zaboravljaju se činjenice i cjelina, slučajno ili namjerno nije važno, rekao je Ćosić. Također je naveo da se zaboravljaju zločini nad Hrvatima u BiH, da se ne procesuiraju krivci, te da se minimalizira odgovornost Bošnjaka-Muslimana. Prihvaćajući izvješće Vlada je zadužila Ministarstvo vanjskih poslova da ga čim prije prezentira Kontaktnoj skupini, da organizira njegovo prezentiranje u drugim državama putem hrvatskih veleposlanstava, te da osigura da dođe do svih relevantnih čimbenika u međunarodnoj zajednici i UN-u. Prijedlozi izmjena i dopuna zakona Vlada je u saborsku proceduru uputila i više prijedloga izmjena i dopuna važećih zakona, među njima i dopune Zakona o obveznim odnosima, te Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu. Vlada je dala i državno jamstvo za zaduženje splitskog Brodosplita - Brodogradilišta, u iznosu 51 milijun američkih dolara za gradnju dva broda. Dopunama Zakona o obveznim odnosima predlaže se prekid postupaka za naknadu šteta koje su počinili pripadnici Hrvatske vojske u razdoblju od 28. svibnja 1991. do 30. lipnja 1996. i to do donošenja posebnog propisa kojim bi se uredile te isplate. Ministarstvo obrane je u situaciji svakodnevnih ovrha od nekoliko stotina milijuna kuna, objasnio je zamjenik ministra obrane Krešimir Ćosić. U roku 30 dana treba donijeti provedbeni propis o isplati tih šteta, a kojim bi se utvrdilo plaćanje naknada koje odgovaraju počinjenoj šteti, a ne puno veće, rekao je. Izmjenama zakona o poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu Vlada povećava poticaje za ulov plave ribe, te proširuje prava na poticaje za ulov drugih vrsta ribe. Slijedom predloženog za svaki kilogram plave ribe, osim tunja, isplaćivao bi se poticaj od 40 lipa. Poticaji za kilogram jastoga i hlapa iznosili bi 10 kuna, a za tunj i sve druge vrste riba i morskih organizama 3,30 kuna po kilogramu. Predloženim izmjenama drukčije bi se uredio postupak utvrđivanja brdsko-planinskih područja koji dobivaju povećane iznose državnih poticaja, te bi se proširio krug korisnika poticaja za uzgoj dobrog podmlatka u peradarstvu i proizvodnji maslina. Vlada je predložila izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu koje su usmjerene pojednostavljivanju postupka odlučivanja o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem. Kućanstvima iz devet gradova i 21 općine, koje su u srpnju i kolovozu bile pogođene poplavama, olujnim nevremenom i tučom Vlada će uputiti dva milijuna kuna nepovratne pomoći. Razriješen Aleksandar Čaklović Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je pak razriješila dužnosti ravnatelja Hrvatske uprave za ceste mr. Aleksandra Čaklovića, a na tu je dužnost imenovan Mario Crnjak. Također je s dužnosti pomoćnika ministra pomorstva, prometa i veza razriješen mr. Dragutin Šubat radi odlaska na novu dužnost, a imenovan je Marijan Klarić. Vlada je prihvatila i ponudbena pravila za konačni ponudbeni postupak privatizacije Hrvatskih telekomunikacija d. d. Kako se navodi u priopćenju Ureda za odnose s javnošću, Vlada je donijela odluku o prodaji dionica društva Kontex d. d. Karlovac iz lisnice Hrvatskog fonda za privatizaciju pod posebnim uvjetima. U sklopu programa potpore Vlada je Diokomu d. d. iz Splita odobrila prijenos dugovanja za zdravstveno i mirovinsko osiguranje na državni proračun, tvrtki Plodine d. d. iz Zadra prijenos dionica i potraživanja na Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, a odobrila je program mjera za ozdravljenje Regeneracije d. d. iz Zaboka. Glede upita Državnog pravobraniteljstva Vlada je prihvatila stajalište da se nastave započeti sudski postupci kojima pravne osobe Katoličke crkve traže povrat imovine oduzete u doba komunističke vladavine, dok će se novi zahtjevi rješavati na temelju Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima. Vlada je odobrila otvaranje Veleposlanstva Australije i počasnog konzulata Republike Sudan sa sjedištem u Zagrebu.