US 1. IX. IHT FR NEZAPOSLENOST

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 1. IX. 1999. Dok Europa raste, stopa nezaposlenosti u Francuskoj pada "Nezaposlenost u Francuskoj pala je u srpnju na najnižu razinu od 1993., a gospodarska budućnost čini se boljom nego su mnogi analitičari očekivali, prema službenim brojkama objavljenim u utorak", piše Barry James. "Broj nezaposlenih opao je s 11,3% radno sposobnoga stanovništva u lipnju na 11,2% u srpnju, no ostao je viši od prosjeka Europske unije, koji iznosi 10,3%. Posljednji podaci ističu nedavne znakove snažnijeg rasta širom Europe. Glavni trgovački partneri Francuske - Njemačka, Britanija, Španjolska i Italija - doživljavaju gospodarsku obnovu. Italija i Španjolska izvijestile su u utorak odvojeno da su cijene tvornica u srpnju skočile za 0,6%, što je više od očekivanog. U Britaniji je potrošačko povjerenje u kolovozu naraslo, pokazuje istraživanje. No ubrzanje gospodarskoga rasta širom regije povećava i bojazni od viših kamatnih stopa, a europske su burze doživjele krizu zbog zabrinutosti ulagača da bi europska središnja banka mogla povući poteze za suzbijanje inflacije. Izgledi snažnijega gospodarskoga rasta, međutim, potaknuli su euro. U Francuskoj će dobri podaci o zaposlenosti vjerojatno ohrabriti vladu da promiče planove za smanjenje poreza prije izbora 2002., kažu analitičari. Zaista, francuska je vlada brzo prisvojila zasluge za posljednji napredak, upućujući na svoju politiku stvaranja poslova i potporu potražnje potrošača. Čini se da je vlada spremna pokušati poboljšati svoje izborne izglede s već najavljenim krugom poreznih smanjenja sljedeće godine u vrijednosti od 35 milijarda do 40 milijarda franaka (5,6 milijarda dolara i 6,4 milijarda dolara), s novim smanjenjima 2001. Pad francuske nezaposlenosti općenito je u skladu sa šestomjesečnim prognozama koje je u proljeće objavilo Europsko povjerenstvo, koje je najavilo da će gospodarstvo Europske zajednice između 1998. i 2002. vjerojatno stvoriti 4,2 milijuna radnih mjesta. Francuska socijalistička vlada učinila je borbu protiv nezaposlenosti svojim prioritetom te se nadala da će smanjenje radnog tjedna na 35 sa 39 sati donijeti oko 700.000 novih radnih mjesta. Premijer Lionel Jospin i njegova vlada namjeravali su u sljedećem desetljeću stvoriti 'društvo pune zaposlenosti'. No čini se da je mnogo kompanija smanjenje broja radnih sati iskoristilo kao prigodu za poboljšanje produktivnosti i uvođenje prilagodljivosti u radne običaje, što je izglede za smanjivanje nezaposlenosti tim putem učinilo ponešto iluzornima. Posljednji podaci govore da je u lipnju stvoreno 52.600 radnih mjesta. Otkad je vlada došla na vlast, u lipnju 1997., nezaposlenost pokazuje stalan, iako skroman, trend smanjivanja. (...) Ministrica rada Martine Aubry kaže da je nezaposlenost u prvih sedam mjeseci ove godine opala jednako koliko i tijekom čitave 1998., te je također ustvrdila da je prijelaz na 35-satni radni tjedan već stvorio više od 80.000 novih radnih mjesta. Ona je rekla da Francuska stvara radna mjesta razmjerno istim tempom kao Sjedinjene Države i da joj ide bolje nego većini industrijaliziranih zemalja članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvitak. No poboljšanje izgleda za zapošljavanje nije baš tako veliko kao što se činilo budući da su nedavnom upravnom promjenom s popisa nezaposlenih uklonjeni radnici u dobi između 55 i 57 godina. Svejedno, ekonomisti kažu da je opći trend nezaposlenosti u padu. (...) Slabost eura prema dolaru također je poboljšala francuske izvozne izglede, kao i izglede drugih velikih europskih gospodarstava. Izvješće iz kolovoza kaže da su francuski proizvođači očekivali povećanje prodaje u trećem kvartalu i da je indeks koji mjeri poslovno povjerenje narastao na najvišu razinu od srpnja 1998. Istraživanja su pokazala da domaći potrošači ostaju raspoloženi za kupovinu. Na temelju povećanja ukupnog industrijskog proizvoda i visokog potrošačkog povjerenja, vlada za sljedeću godinu predviđa ubrzanje gospodarskog rasta negdje između 2,6% i 3%, što je više od procijenjenih 2,5% za ovu godinu. Iako su posljednji podaci povećali bojazni da bi europska središnja banka mogla povisiti kamatne stope, čini se da je inflacija u Europskoj uniji pod čvrstim nadzorom. Potrošačke cijene u zoni zajedničke valute narasle su u srpnju na stopu od 1,15%, što je mnogo ispod 2%, granice za zemlje koje su prihvatile euro."