ZAGREB, 1. rujna (Hina) - Velikom izložbom "Hrvati - kršćanstvo, kultura, umjetnost" koja će se 20. listopada otvoriti u vatikanskoj dvorani pape Siksta V., u najbogatijemu muzeju svijeta, naša je zemlja dobila iznimnu priliku da na
prijelomu tisućljeća predstavi svoj udio u povijesti, kulturi i umjetnosti zapadnoga kršćanstva. Ideja o izložbi potekla je od nekadašnjega rektora Zavoda sv. Jeronima u Rimu mons. Antona Benvina. Izložbu zajednički priređuju Hrvatska biskupska konferencija i Ministarsvo kulture uz potporu Državnog tajništva Svete Stolice i Vatikanske apostolske biblioteke.
ZAGREB, 1. rujna (Hina) - Velikom izložbom "Hrvati - kršćanstvo,
kultura, umjetnost" koja će se 20. listopada otvoriti u vatikanskoj
dvorani pape Siksta V., u najbogatijemu muzeju svijeta, naša je
zemlja dobila iznimnu priliku da na prijelomu tisućljeća predstavi
svoj udio u povijesti, kulturi i umjetnosti zapadnoga kršćanstva.
Ideja o izložbi potekla je od nekadašnjega rektora Zavoda sv.
Jeronima u Rimu mons. Antona Benvina. Izložbu zajednički priređuju
Hrvatska biskupska konferencija i Ministarsvo kulture uz potporu
Državnog tajništva Svete Stolice i Vatikanske apostolske
biblioteke.#L#
O pripremama izložbe, koja obuhvaća 128 izložaka, koji će 9. rujna
iz Zadra i Zagreba biti prevezeni u Vatikan, za Hinu su govorili
jedan od voditelja izložbe Vladimir Marković i tehnički
koordinator projekta i glavni hrvatski konzervator Miljenko
Domijan.
Po njihovim riječima, izložba će sadržavati isključivo originale
najvrjednijih dokumenata i slika, kipova, minijatura, antifonara,
dragokovinskih predmeta i književnih djela nastalih u razdoblju od
pokrštavanja Hrvata u VII. stoljeću pa do našega vremena.
Iz bogate povijesne i umjetničke građe prvi put izvan granica naše
zemlje bit će među inim predstavljena Višeslavova krstionica
(8./9. st.), kameni natpis s imenom kneza Branimira na kojemu se
prvi put spominje ime Hrvata (9. st.), Ladislavov plašt iz
zagrebačke katedrale (11. st.), reljef s likom hrvatskoga kralja iz
krstionice splitske katedrale (11. st.), relikvijar glave sv.
Vlaha iz Dubrovnika (12. st.), raka sv. Šimuna iz Zadra (14. st.),
Božji grob iz zagrebačke katedrale (17. st.), ulje na platnu "Žrtva
Abrahamova" Federika Benkovića iz Strossmayerove galerije i
"Raspeća" Ivana Meštrovića iz Kašteleta u Splitu (20. st.).
Vladimir Marković je istaknuo da u obzir nisu došla djela živućih
hrvatskih umjetnika.
Posebnu zanimljivost na izložbi predstavljat će pisana građa koja
će biti izložena u vitrinama. Djela su to iz fundusa Vatikanske
apostolske biblioteke i tajnog Vatikanskog arhiva najvažnija za
razvoj hrvatske crkvene povijesti i neka od temeljnih djela
hrvatske kulture iz naših biblioteka, arhiva i riznica.
Od tih djela priređivači su izdvojili "Liber pontificalis", Misal
opata Martina, izaslanika pape Ivana IV. (640.-642.), Registrum
Papae Joannis VIII - Pismo pape Ivana VIII. hrvatskome vladaru
Branimiru od 7. lipnja 879., Osorski evanđelistar na pergameni iz
1070. iz Vatikanske apostolske biblioteke.
Registrum Papae Inocetii IV - isprava kojom papa Inocet IV. dopušta
senjskom biskupu Filipu uporabu slavenskoga jezika i glagoljice u
liturgiji za Hrvate, poslano iz Liona 29. ožujka 1248., a čuva se u
tajnom Vatikanskom arhivu.
Na izložbi će biti Glagoljski misal i Glagoljski brevijar s početka
14. st., na pergameni pisani uglatom glagoljicom iz Vatikanske
apostolske biblioteke, prvi Vrbnički misal "Pieta" iz 1462. u
posjedu Župnoga ureda Vrbnik, Misal po zakonu Rimskoga dvora -
Prvotisak glagoljskog misala iz 1473., Marulićeva "Poslanica" papi
Hadrijanu iz 1522., Marulićeva "Judita" iz 1521., tiskana u
Veneciji, iz franjevačkog samostana Male braće u Dubrovniku, Bula
pape Siksta V. po utemeljenju Kaptola sv. Jeronima u Rimu (1589.).
Izložen će biti i originalni tekst Apostolskoga pisma pape Pia IX.
iz 1852., a govori o prvom crkvenom osamostaljenju od mađarske
crkve i utemeljenju Zagrebačke nadbiskupije i Metropolije koji se
čuva u Riznici zagrebačke katedrale i na kraju dokument kojim Sveta
Stolica priznaje Republiku Hrvatsku, od 13. siječnja 1992.
Izložbu će pratiti opsežan katalog - dvije zasebne knjige na
engleskom i talijanskom s uvodnim tekstovima dvadesetorice
stručnjaka koji su radili na izložbi.
Miljenko Domijan uz ostalo je rekao kako su gotovo sve umjetnine i
knjižna građa restaurirani na vrlo visokoj razini te da je to velik
dobitak za ukupnu hrvatsku baštinu. Posjetitelji, a osobito
stručnjaci, i po tome će vidjeti kako se mi odnosimo prema
umjetninama. Domijan je govorio i o načinu demontiranja pojedinih
kipova kao vrlo složenom i osjetljivom poslu, primjerice kod
skidanja kipa Ivana Evanđeliste, rada Ive Duknovića iz niše
trogirske katedrale. Sam kip težak je preko 1000 kilograma.
Autor vrlo zahtjevnog postava izložbe arhitekt je Branko Silađin.
Umjetnine koje će se početi postavljati već 10. rujna, bit će
raspoređene na 600 četvornih metara, izrađuju se posebni kubusi na
koje će biti obješene umjetnine i posebne vitrine u kojima će biti
izložene knjige i drugi vrijedni pisani eksponati.
(Hina) ta mc