ZAGREB, 1. rujna (Hina) - Hrvatska ima mogućnosti za proizvodnju dovoljnih količina voća za zadovoljenje domaće potrošnje, a uzimajući u obzir potrošnju pojedinih voćnih vrsta i domaću proizvodnju, za ostvarivanje toga cilja trebalo
bi podići još oko 15.000 hektara (ha) voćnjaka od čega 2400 ha jabuka, 790 ha krušaka, 950 ha bresaka i marelica, 400 ha višanja, a isto toliko površina voćnjaka šljiva i mandarina. Po zadnjim podatcima, Hrvatska raspolaže sa oko 70.000 hektara voćnjaka.
ZAGREB, 1. rujna (Hina) - Hrvatska ima mogućnosti za proizvodnju
dovoljnih količina voća za zadovoljenje domaće potrošnje, a
uzimajući u obzir potrošnju pojedinih voćnih vrsta i domaću
proizvodnju, za ostvarivanje toga cilja trebalo bi podići još oko
15.000 hektara (ha) voćnjaka od čega 2400 ha jabuka, 790 ha krušaka,
950 ha bresaka i marelica, 400 ha višanja, a isto toliko površina
voćnjaka šljiva i mandarina. Po zadnjim podatcima, Hrvatska
raspolaže sa oko 70.000 hektara voćnjaka.#L#
Prema podacima Sektora za poljoprivredu, prehrambenu i šumarstvo
pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, proizvodnja konzumnog voća u
nizu prijašnjih godina pokazuje neujednačenost, a u odnosu na
prijeratno stanje proizvodnja pokazuje znatan porast. Proizvodnja
južnoga voća porasla je čak 93 posto (lani je ostvaren rekordan urod
mandarina od 34.000 tona). Lani je u odnosu na godinu ranije
proizvodnja kontinentalnog voća porasla čak 43 posto. Najveći
porast proizvodnje ostvaren je kod šljiva (79 posto), jabuka 20
posto, a ostvareni urod marelica i bresaka premašen je u odnosu na
1997. godinu za 22-79 posto.
Prema procjeni, godišnja potrošnja voća u Hrvatskoj iznosi 45
kilograma po stanovniku, a iz proizvodno-potrošne bilance za 1997.
godinu domaća proizvodnja kontinentalnog voća od 135 tisuća tona
podmirivala je 67 posto ukupne potrošnje. Istodobno proizvodnjom
južnog voća od 24.000 tona podmireno je svega 20 posto domaće
potrošnje za tim voćem. Pozitivan trend pokrivenosti domaće
proizvodnje sa domaćom potrošnjom osobito je primijećen u
razdoblju 98/97 (porastao je za 43 posto). Kako se samodostatnost
konzumnog voća iz godine u godinu sve više povećava, u spomenutom
Sektoru HGK-a, očekuju da će Hrvatska svojom proizvodnjom u
dogledno vrijeme moći zadovoljiti vlastitu potrošnju. Međutim,
osnovni problem na domaćem tržištu voća je neorganizirana
distribucija primarnih proizvoda od proizvođača do preradbenih
kapaciteta ili tržnica, što uvjetuje stalan pad tržnosti kako
konzumnog tako i voća namjenjenog preradi.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku tržnost voća u 1994.
godini iznosila je 23 posto, da bi u 1996. godini pala na 16 posto.
Ovogodišnji urod jabuka i krušaka, prema procjeni Hrvatske
voćarske zajednice, bit će znatno manji nego lanjske godine,
ponajviše zbog elementarnih nepogoda koje su tijekom zime i
proljeća pogodile područja na kojima se to voće proizvodi. Tako se
prema njihovoj procjeni može očekivati proizvodnja jabuka od 2000
do 2500 tona, a krušaka približno 80 vagona. Ove se godine očekuje i
manji urod mandarina i kivija nego prošle godine.
U Hrvatskoj voćarskoj zajednici ističu kako se položaj hrvatskih
voćara iz godine u godinu pogoršava, a uzrok takvom stanju treba
tražiti u višegodišnjem zanemarivanju i nebrizi za tu djelatnost.
Budući da Hrvatska ima izuzetno dobre klimatske uvjete za
proizvodnju voća, u Hrvatskoj voćarskoj zajednici drže da bi, uz
sustavnije ulaganje u tu proizvodnju, od voćarstva moglo živjeti i
do 100.000 ljudi.
U Sektoru za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo,
drže kako bi se stanje u toj, jednoj od najprofitabilnijih grana
poljoprivrede, popravilo kada bi se ispunili osnovni uvjeti za
unapređenje i to među ostalim, pitanje gospodarenja zemljištem,
financiranje (investicijski krediti s prihvatljivom kamatnom
stopom i odgoda plaćanja, izvozne subvencije), potreba zaštite
domaće proizvodnje (uvozne pristojbe, zaštitne cijene, regulacija
tržišta), te izgradnja nacionalne i županijskih veletržnica sa
rashladnim kapacitetima i dr.
(Hina) mku db