RFI 31. VIII. FRANCUSKI TISAK

FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI 31. VIII. 1999. 'Mršava bilanca međunarodnoga haaškog suda', naslov je pri zaglavlju prve stranice 'Le Figaroa'. U pitanju je najava dužeg dopisa iz nizozemskog glavnog grada u kojem, pred sud za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, danas izlazi general Momir Talić, sadašnji general vojske republike srpske. Optužnica je potpisana 12. ožujka, a haaški ju je sud držao u tajnosti sve do Talićeva uhićenja prošle srijede u Beču. Zapovjednik vojske republike srpske optužen je za ulogu u poticanju, planiranju i zapovijedanju progona sto tisuća Muslimana i Hrvata bosanske krajine u razdoblju između 1. travnja i 31. prosinca 1992. godine. Uhićenje Talića, dosad najvišeg dužnosnika, plod je radikalne promjene metoda rada haaškog suda, promjene koju francuski list pripisuje dosadašnjoj tužiteljici Louise Arbour. 'Le Figaro' na istoj stranici objavljuje kraći članak pod naslovom 'Hrvatska se mršti', u kojem se rezimiraju odnosi haaškog suda i vlasti u Zagrebu posljednjih tjedana. 'Le Monde' na strani posvećenoj polemikama objavljuje odlomke iz članka Vetona Suroja, direktora prištinskog dnevnika 'Koha Ditore', pod nazivom 'Fašizam na Kosovu, sramota za Albance'. Fašističkim ponašanjem Suroj naziva organizirano i sustavno zastrašivanje svih Srba samo zato što su Srbi i što se na njih gleda kao na kolektivno odgovorne za to što se dogodilo. Suroj podcrtava da zna što danas osjećaju kosovski Srbi i Romi, jer se on osobno sa još gotovo dva milijuna Albanaca nalazio u istoj situaciji prije 2,5 mjeseca. Ali Suroj izjavljuje da nije bio u stanju odagnati sram kada je shvatio da su Albanci Kosova također, prvi put u svojoj povijesti, kadri učiniti strahote. Narod Kosova se, podsjeća direktor 'Koha Ditore' digao i borio za posljednjih deset godina najprije mirnim putem, a zatim oružjem, upravo protiv takve vrste ponašanja. Ponašanje prema Srbima, nastavlja Veton Suroj, sramota je za sve kosovske Albance, ne samo za počinitelje. Takvo breme morat ćemo ponijeti kolektivno. To je sramota nanesena i našim nedavnim patnjama i uspomeni na albanske žrtve Kosova. Mi sami postajemo progonitelji i omogućujemo sablasti fašizma da uskrsne. Članak završava upozorenjem i pitanjem: Iluzorno je očekivati da će se nasilje završiti kad bude protjeran i zadnji Srbin. Nasilje će se onda okrenuti protiv drugih Albanca. Jesmo li se za to borili, pita se na kraju napisa Veton Suroj. 'Le Monde' donosi i intervju s Pascalom Bonifaceom, direktorom pariškog instituta za međunarodne i strateške odnose. Naslov intervjua je 'Proces balkanizacije našeg planeta neprestano se ubrzava'. Profesor Boniface upozorava da se tijekom prošlog stoljeća broj država na zemlji smanjio, a da se u našem stoljeću u tri navrata znatno povećao: nakon I. svjetskog rata, tijekom procesa dekolonizacije nakon II. svjetskog rata i prije desetak godina raspadom Sovjetskog Saveza i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Taj proces u kojem se kulturno-jezični identiteti poistovjećuju s pravnim i političkim oblikom nacionalne države Boniface smatra opasnim zbog dva razloga. Odvajanje novih država se često događa u krvi, slučaj Čehoslovačke smatra izuzetkom. Istodobno to uvećavanje broja država vodi do stvaranja slabih cjelina koje nemaju prave atribute države. Njihov suverenitet samo maskira crne rupe, problematične zone svijeta. Dva činitelja, prema Bonifaceu, uvjetuju to usitnjavanje planeta. Geslo 'Pravo svakog naroda na suverenitet', potom ono što francuski profesor naziva ekonomskim separatizmom. Za to zadnje, odvajanje bogatih od siromašnih, navodi primjer Slovenije, ali i Rusije koja je lakše prihvatila odcjepljenje azijskih i islamskih republika, držeći ih gospodarskim teretom, nego Češke i Slovačke. Međutim, na kraju procesa odvajanja bogati se nešto obogate, siromašni malo više osiromaše i tako povećana neravnopravnost neodgodivo otvara probleme. Paralelno s tim procesom Pascal Boniface bilježi i proces regionalnog udruživanja država koji drži da potiče prvi, umnožavanje broja država na planetu. U pitanju su dva povezana procesa. Flamancima i Valoncima je manje potrebna belgijska država jer Europa postaje zajednički dom Europljanima, izjavljuje direktor pariškog instituta za međunarodne i strateške odnose. Koncept nacionalne države, prema njemu, ugrožen je iz dva smjera, regionalnim ili kontinentalnim udruživanjem, s jedne, i buđenjem, malih nacija, s druge strane. (RFI)