ŠV 31.VIII.-NZZ-SECESIJA CRNE GORE

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 31. VIII. 1999. Secesionisti Crne Gore u zamahu "Ljudi Mila Đukanovića, predsjednika Crne Gore, stoje gotovo na svim križanjima u maloj jugoslavenskoj republici. Brinu se izgleda samo za cestovni promet. Katkada policajci u plavim odorama dobiju pojačanje kolega u borbenoj opremi. Ti pripadaju posebnoj predsjednikovoj jedinici. U Crnoj Gori vlada neka vrsta pat položaja. Neki značajno govore o 'zatišju pred buru' i istodobno upozoravaju na vruću jesen. Jugoslavenski predsjednik Milošević, Đukanovićev protivnik, skriva svoje karte. Njegove su se jedinice diskretno povukle u vojarne. Neke su navodno otputovale u smjeru Srbije. No nitko to u Crnoj Gori ne zna točno. Ponajprije se na sjeveru, u utvrdama Miloševićevih pristaša, priprema otpor. U Crnoj se Gori može naići i na paravojsku koja je prije nešto više od dva mjeseca bjesnila na Kosovu i sada čeka na nove zapovjedi iz Beograda. Jedno se čini jasnim: nezadrživo se bliži rok odcjepljenja. Premoćna Srbija i mala Crna Gora nejednaki su partneri kojima je već neko vrijeme teško zajedno. Crnogorski zapadno usmjereni predsjednik Đukanović Miloševića je još prije dvije godine nazvao politički zastarjelim modelom. Poslije svršetka kosovskoga sukoba mladi je predsjednik prijetio da će Crna Gora haaškomu sudu izručiti optužene srpske ratne zločince. Jasna poruka Beogradu. No zasad se još sve vrti oko novca: upravo se opet špekulira o novom krugu devalvacije dinara. To je voda na mlin crnogorskim secesionistima. Već sada se na crnom tržištu za jednu marku dobiva 12 dinara, dakle dvostruko više od službenog tečaja. A tendencija devalvacije je stalna: Beograd treba novac da bi zadovoljio zahtjeve, od seljaka preko umirovljenika do kosovskih rezervista. Tiskara novca bit će dakako stavljena u pogon bez prethodnih dogovora s Crnom Gorom. Inflacija je cijena beogradske izolacionističke politike. A nju Podgorica ne želi više plaćati. Teoretski su oba partnera u saveznoj državi ravnopravni, no praktički Crna Gora osjeća da ju s njezinih 650 tisuća stanovnika Srbija, koja ima 10 milijuna stanovnika, stalno vuče za sobom. U jugoslavenskoj narodnoj banci i u vodstvu vojske sjede samo još Miloševiću odani ljudi. Crnogorski reformisti predočili su Beogradu planove novog uređenja odnosa. Zahtijevaju ravnopravnost u odlučivanju u vojsci i novčanoj politici. Osim vojske i valute, ionako ne postoji ništa drugo što bi povezivalo partnere. 'Ako Srbija odbije naš prijedlog zajedničkoga nadzora novčane politike, moramo konkretizirati projekt vlastite valute', jasno prijeti Đukanović. Pripreme su već napredovale. Đukanović je prije nekoliko tjedana angažirao američkog stručnjaka Stevea Hankea. 'Jugoslavenski je dinar poput otrova', rekao je gospodarski stručnjak nedugo poslije preuzimanja dužnosti. Hanke je stekao ugled sanacijom bugarske valute. Slično kao u Bugarskoj, i u Podgorici međunarodno vijeće treba bdjeti nad budućom crnogorskom valutom. Poslije najnovije reorganizacije savezne vlade još je nevjerojatnije da bi Beograd pristao na konfederaciju Srbije i Crne Gore. Milošević je prije dva tjedna u jugoslavensku vladu doveo ekstremnu Radikalnu stranku Vojislava Šešelja. On slovi kao zagovaratelj strogo centralističke države. Crna Gora kreće 'slovenskim putem', uvjerena je Milka Tadić, izdavateljica neovisnog tjednika 'Monitor'. I Slovenija je 1991. kao prvi korak u secesiju najavila vlastitu valutu. Proglašenje neovisnosti uslijedilo je nekoliko mjeseci kasnije. A slično kao i Slovenija, Crna je Gora zapravo natjerana u secesiju. Već gotovo dvije godine Beograd protiv male sestrinske republike vodi neobjavljeni gospodarski rat. Crna Gora je podvrgnuta dvostrukom embargu. S jedne strane mora snositi veliki dio sankcija protiv Jugoslavije. S druge strane Srbija minira crnogorske napore za reforme i otvaranja prema Zapadu. Na nekoj vrsti unutarnje granice srpski carinici na robu iz Crne Gore zaračunavaju davanja. Podgorica za uzvrat drži otvorenima granice sa susjedima u svojoj regiji. U Podgorici nije tajna da pritom uz odobrenje crnogorske vlade cvate crna trgovina. Đukanovićeva je ekipa samo tako mogla spriječiti potpuni slom i redovito isplaćivati skromne mirovine. Za razliku od Srbije, Crna Gora je zbog jadranske obale već zemljopisno orijentirana prema van. Kad se jednom oslobodi beogradskih okova, među ostalim će živjeti i od turizma. Prospekti za odmor ovoga ljeta već su bili tiskani kad je eskalirao sukob na Kosovu i opet uništio sve nade u uzlet. Zapad ne bi smio zaboraviti Crnu Goru, upozorio je predsjednik Đukanović na rubu sastanka na vrhu o Stabilizacijskom sporazumu za Balkan u Sarajevu. Tužio se na 'birokratsku odredbu' da samo neovisne države mogu dobiti pomoć. Do sada Europska unija (EU) nije provela ni svoju nakanu da Crnu Goru izuzme iz sankcija proglašenih protiv Savezne Republike Jugoslavije. Izaslanstvo EU-a koje je nedavno bilo u Podgorici, zatražilo je od domaćina da budu strpljivi s Beogradom. Na crnogorskoj je strani razočaranje bilo uočljivo: 'Dobivamo samo usmenu potporu, ali moramo snositi kaznu za Miloševića', kritizirala je Milka Tadić zapadnu politiku. Vodstvo u Podgorici čekat će do jeseni odgovor Beograda na svoje prijedloge novog uređenja savezne države, koje naziva 'posljednjom ponudom'. Milka Tadić tu ravan već sada drži mrtvom. Uvođenje nove valute i referendum o neovisnosti mogli bi uslijediti za kratko vrijeme. 'Crna Gora ima demokratsko pravo na samoodređenje'. Razlaz je siguran, samo još nisu poznati točno vrijeme i cijena. Burzan je uvjeren da Milošević više nema snage zametnuti građanski rat u Crnoj Gori. I među stanovništvom se može sresti naivna nada da će Milošević dopustiti da Crna Gora jednostavno ode" - izvješćuje novinar lista sti.