AP: VEĆINA OSUMNJIČENIH ZA RATNE ZLOČINE I DALJE NA SLOBODI

DEN HAAG, 30. kolovoza (Hina/AP)- Unatoč pretpostavkama da žive u dubokoj ilegali, brižljivo skriveni i nedostupni, optuženi za ratne zločine pojavujuju se se s vremena na vrijeme u javnosti, kao što je to slučaj s Ratkom Mladićem u Beogradu, ili se svakih toliko nekoga uhiti, kao što se to prošloga tjedna dogodilo zapovjedniku vojske RS Momiru Taliću u Austriji, no većina optuženih, ukljućujući i one najtraženije, i dalje je na slobodi, što frustrira Međunarodni kazneni sud i pothranjuje sumnje u sposobnost i političku volju međunarodne zajednice da se uhićenja provedu, ocjenjuje agencija Associated Press u svom osvrtu u ponedjeljak. #L# Protiv 65 ljudi osumnjičenih za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije ICTY je podignuo javnu optužnicu, a više od polovice njih, 35, je i dalje na slobodi. Među njima su i trojica najtraženijih - jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević, protiv kojeg je podignuta optužnica u svibnju zbog zločina protiv čovječnosti počinjenih na Kosovu, bivši čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić i zapovjednih vojnih snaga bosanskih Srba Ratko Mladić, koji su optuženi 1995. za genocid. Nekoliko mjeseci ranije, na početku zračnih udara NATO-a protiv SRJ, nezavisni mediji u Beogradu su javili da je Mladić viđen kako šeta gradom. U posljednjih nekoliko godina također je viđen kako kupuje, gleda nogometnu utakmicu, slavi ženidbu sina ili se kupa na Jadranu... "Sve dok Karadžić i Mladić ne budu uhićeni, teško da možemo govoriti da smo prekinuli krug nekažnjivosti", rekao je Reed Brody iz Human Rights Watcha, nevladine udruge za zaštitu ljudskih prava iz New Yorka. "Nije dovoljno podizati optužnice, jer su one bezvrijedne ako ne dovedu do uhićenja", kazao je Brody. "Da postoji politička volja puno više ljudi bi bilo iza rešetaka". Human Rights Watch pokrovitelj je kampanje "Uhitite sada!", kojom se pokušava suprotstaviti uvriježenoj izlici da je osumnjičene za ratne zločine preteško otkriti i preopasno uhititi. Glavna tužiteljica ICTY-a, na odlasku, Louise Arbour odbacila je kritike da sud ne čini dovoljno kako bi se uhitili zločinci, ustvrdivši kako postoji jedan povoljan zamah kad su u pitanju uhićenja i da se osumnjičeni moraju osjećati vrlo ozbiljno ugroženim. No ako je tako zašto su Karadžić i Mladić - čije je glave američka vlada ucijenila na po pet milijuna dolara - i dalje na slobodi više od četiri godine nakon što su optuženi za neka od najgorih krvoprolića u BiH? Novinar AP-a također se pita kako to da je čelnik paravojnih srpskih postrojbi u Hrvatskoj Milan Martić, protiv kojeg je također ICTY podigao optužnicu, do nedavno živio u vili na glavnoj cesti u Banja Luci - nedaleko od postaje britanskih mirovnih snaga. Ili kako to da je mogao dolaziti i odlaziti u bijelom BMW-u kad je htio? Odlučnost da se uhiti one koji su u bijegu je najblaže rečeno neuvjerljiva i mlitava, ocjenjuje John Heffernan iz Koalicije za međunarodnu pravdu, nevladine udruge iz Washingtona koja se bavi pitanjem ratnih zločina. "NATO je bio tome nesklon. Dugo vremena je motivirajući čimbenik bila želja da se Amerikance na vraća kući u vrećama za leševe", ako uhićenje pođe po zlu, rekao je Hefernan. Ne postoji rezolucija UN-a ni međunarodni sporazum u kojem bi se tražilo od mirovnih snaga da love osumnjičene zločince. Njihova je dužnost da uhite osumnjičenog ako im se on nađe na putu dok obavljaju svoje svakodnevne poslove. No, vrlo malo ljudi zna gdje se Karadžić i Mladić stvarno kriju. Za Mladića, koji navodno najviše vremena provodi u Beogradu, nedavno se čulo da je 10 dana proveo kraj Budve na crnogorskoj obali. Karadžić, koji je zadnji puta viđen u javnosti 1996., navodno živi negdje između Pala, Foče i Višegrada. Neki smatraju da pravi problem nije kod NATO-a već kod balkanskih čelnika nesklonih uhićenju optuženika. "To je stalno pitanje političke volje. Ljudi trebaju shvatiti da je uhićenje osumnjičenih za ratne zločine u interesu svih", zaključuje Reed Brody iz Human Rights Watcha. (Hina) kga dh