FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VOA 29. VIII. RAZGOVOR S KLJUJIĆEM

US-BA-HR-SUDOVI VOA 29. VIII. RAZGOVOR S KLJUJIĆEM GLAS AMERIKE - VOA29. VIII. 1999.Stjepan Kljuić, predsjednik Republikanske stranke BiH: Kampanja protiv Tuđmana napuhana od onih koji su s njime dijelili Bosnu. Prilog Ivice Puljića.Sa Stjepanom Kljuićem, predsjednikom Republikanske stranke Bosne i Hercegovine, negdašnjim čelnikom bosansko-hercegovačkog HDZ-a i bivšim članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine, razgovaramo o obilježavanju obljetnice Herceg-Bosne, haaškom sudu i Hrvatskoj, odnosu bošnjačkih političara prema hrvatskom Predsjedniku i o tome može li predsjednik Tuđman biti optužen za ratne zločine. - U posljednje se vrijeme aktualiziralo nekoliko tema vezanih za bosansko-hercegovačko i hrvatsko čelništvo. U Grudama je obilježena šesta obljetnica hrvatske republike Herceg-Bosne. Kako Vi to komentirate? = Mislim da je od početka bilo jasno da je to pogrešan politički koncept. Naravno, oni su tada govorili da čuvaju Hrvate, međutim, populacija, koju su oni čuvali, bilo je svega 17 posto Hrvata. Herceg-Bosna je bila veoma loša kombinacija za nas. Na kraju, oni su praktično pokazali da su više surađivali s Karadžićem, nego u opstojnosti Bosne i Hercegovine. Da je to nastavljeno vidjelo se i
GLAS AMERIKE - VOA 29. VIII. 1999. Stjepan Kljuić, predsjednik Republikanske stranke BiH: Kampanja protiv Tuđmana napuhana od onih koji su s njime dijelili Bosnu. Prilog Ivice Puljića. Sa Stjepanom Kljuićem, predsjednikom Republikanske stranke Bosne i Hercegovine, negdašnjim čelnikom bosansko-hercegovačkog HDZ-a i bivšim članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine, razgovaramo o obilježavanju obljetnice Herceg-Bosne, haaškom sudu i Hrvatskoj, odnosu bošnjačkih političara prema hrvatskom Predsjedniku i o tome može li predsjednik Tuđman biti optužen za ratne zločine. - U posljednje se vrijeme aktualiziralo nekoliko tema vezanih za bosansko-hercegovačko i hrvatsko čelništvo. U Grudama je obilježena šesta obljetnica hrvatske republike Herceg-Bosne. Kako Vi to komentirate? = Mislim da je od početka bilo jasno da je to pogrešan politički koncept. Naravno, oni su tada govorili da čuvaju Hrvate, međutim, populacija, koju su oni čuvali, bilo je svega 17 posto Hrvata. Herceg-Bosna je bila veoma loša kombinacija za nas. Na kraju, oni su praktično pokazali da su više surađivali s Karadžićem, nego u opstojnosti Bosne i Hercegovine. Da je to nastavljeno vidjelo se i nedavno kada su oni tražili da se vrati Poplašen. Dakle, ta tradicija nije prekinuta. Mislim da je Herceg-Bosna, sa svojim konceptom regionalizma i provincijalizma, zadala najteži udarac hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini. Međutim, pošto i dan danas se ta fronta nastoji održati, iako je međunarodna zajednica isključivo protiv toga, mislim da je nepoštivanje one kineske poslovice da se bolje vratiti s pola pogrešnog puta nego ići do kraja. Nažalost, taj rezultat oni pokazuju time što je u postdaytonskom razdoblju od 5,5 milijardi američkih dolara, koliko je BiH dobila od međunarodne zajednice, na područje koje se naziva Herceg-Bosna dospjelo svega 3 posto. Mislim da nema poraznijeg podatka za tu politiku. - Međunarodni sud u Den Haagu i Hrvatska! Kako Vi gledate na čitavu situaciju? = Prije svega, mislim da je koncept hrvatske politike da ne surađuje s Haagom - pogrešan! On je i nemoralan stoga što svi koji su počinili zločine trebaju odgovarati pred sudom. Mislim da nije nikakvo hrvatstvo štediti one koji su u ime hrvatskog naroda ili u ime hrvatske politike napravili ono što su napravili. Vjerujem da će međunarodna zajednica izvršiti dodatni pritisak i da Hrvatska u ovom trenutku nema pravo da svoje građane dovodi u tako inferioran položaj zato da bi se zaštitio jedan ili dva ili pedeset ljudi koji su se ogriješili o međunarodno pravo. Mislim da je potpuno normalno da se jednom za sva vremena ti ljudi pošalju u Haag. Ako jedan Tuta ili Štela treba da brane ugled hrvatske države i hrvatskog naroda, onda je to tragedija za ovu državu i ovaj narod. - Dok ste Vi bili u Den Haagu, gdje ste išli potvrditi vjerodostojnost dokumenata iz 1991., je li bilo ikakvog spomena oko moguće optužnice protiv predsjednika Tuđmana? = Nije bilo, niti sam ja bio u prilici da razgovaram o tome, no, mislim da je cijela kampanja protiv gospodina Tuđmana previše napuhana. Napuhana je točno od onih koji su, ako je već bilo te politike o podjeli Bosne, zajedno s Tuđmanom sjedili i dijelili tu Bosnu. To je, prije svega, u posljednje vrijeme s ove bošnjačke strane. A, da su upravo ti ljudi koji sada optužuju Tuđmana sjedili cijelo vrijeme i s njim je dijelili postoje dokazi - karte, snimke iz Ženeve itd. Međutim, ja ne mislim da je Predsjednik Hrvatske izravno davao naredbe po kojima bi on mogao odgovarati. Postoji cijela lista ljudi koji su imali operativnu vlast i, moram vam reći da u tom periodu dok je on rukovodio i bosanskim Hrvatima, nije on imao ni evidencije ni informacija o svim detaljima koji su bili tu, u operativi. Dakle, u ovom trenutku, kada cijeli svijet nastoji Miloševića izvesti pred Međunarodni sud, jedna kampanja protiv predsjednika Tuđmana je ustvari politički neprihvatljiva. - Haris Silajdžić, supredsjedatelj Vijeća ministara smatra da gospodin Tuđman treba ići u Haag. Vi to smatrate neprincipijelnošću? = Apsolutno! Moram vam reći da gospodin Haris Silajdžić ima i Tuđmanovo odličje, pa što ne vrati ta odlikovanja. Ja nikada ne bih primio to odlikovanje od ljudi koji su bili na suprotnoj strani i, u krajnjoj liniji, koje danas optužuje za ratne zločine. No, ovdje nije riječ samo o Harisu Silajdžiću. I Izetbegović, i Šaćirbegović, i Ganić, i Trnka, svi oni imaju ta Tuđmanova odlikovanja. Zašto nisu reagirali kada je bilo vrijeme, a ne sada, post festum, i to u trenutku kada se cijeli svijet okreće prema Miloševiću? I kada Hrvatska ima, zbog nekooperativnosti s međunarodnim sudom, toliko problema... Vrlo je neprincipijelno sada tražiti i optuživati čovjeka jer, u krajnjoj liniji, Haris Silajdžić je imao najveće kontakte u svim tim pregovorima. On je sudjelovao u Ženevi, u Daytonu... on nije zaštitio Posavinu kao opći bosansko- hercegovački interes. Ali, u svakom slučaju, mislim da ova kampanja koju sada u Sarajevu vode prema Tuđmanu nije u redu. Evo zbog čega: nama je Hrvatska jedini izlaz u svijet i ovdje se stalno pojavljuju neke jako grube i nepraktične ideje kao izgradnja luke u Neumu. Ranije je još bilo kao nećemo Ploče, idemo u Bar! Dakle, cijelo vrijeme, kada se govori o svemu ovome, postoji tendencija zatezanja odnosa s Republikom Hrvatskom. Ja mislim da to praktično u ovom trenutku ne da nije dobro, nego je to dolijevanje ulja na vatru. S druge strane, strateški gledano, mi s Hrvatskom trebamo i moramo imati mnogo bolje odnose jer, u krajnjoj liniji, Hrvatska je naš partner i jednoga dana, htio to ili ne htio netko u Sarajevu, Hrvatska i Bosna će živjeti kao zemlje Beneluxa. (VOA)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙