ZAGREB, 30. kolovoza (Hina) - Prvi Amerikanci su potomci australskih Aborigina, pokazuju dokazi prikazani u novom dokumentarcu BBC-a u emisiji "Ancient Voices".
ZAGREB, 30. kolovoza (Hina) - Prvi Amerikanci su potomci
australskih Aborigina, pokazuju dokazi prikazani u novom
dokumentarcu BBC-a u emisiji "Ancient Voices". #L#
Dimenzije prikazanih pretpovijesnih lubanja pronađenih u Brazilu
podudaraju se s onima aboridžinskih naroda iz Australije i
Melanezije. Drugi dokazi pokazuju da su te prve Amerikance poslije
pobili došljaci iz Azije.
Sve dosad se pretpostavljalo da preci američkih urođenika potječu
iz Azije te da su stigli kopnenim putem između Sibira i Aljaske, a
zatim se raselili po Sjevernoj i Južnoj Americi. Taj kopneni put
nastao je prije 11.000 godina, kada je u ledeno doba pala razina
mora.
Ipak, nova otkrića pokazuju da ti narodi nisu stigli u potpunu
divljinu. Kameno oruđe i ugljen s nalazišta u Brazilu pokazuju da su
ljudi tamo živjeli prije 50.000 godina.
Nalazište je u Serra Da Capivari, na sjeveroistoku Brazila, a tamo
danas žive potomci europskih došljaka i afričkih robova, koji su
stigli prije samo 500 godina.
No, slike pronađene na zidovima špilja jedan su od prvih dokaza o
postojanju mnogo starijih naroda.
Slike golemih armadilla, koji su izumrli prije posljednjega
ledenog doba, pokazuju da su umjetnici koji su ih naslikali živjeli
prije urođenika koji su dočekali Europljane.
Ti azijski narodi imali su mongoloidne crte lica. Međutim, lubanje
iskopane s dubine koja odgovara razdoblju od prije devet do
dvanaest tisuća godina bile su potpuno različite.
Walter Neves, arheolog sa Sveučilišta u Sao Paolu, pažljivo je
izmjerio desetke lubanja, uključujući i najstariju, mladu ženu
nazvanu Lucia.
"Mjerenja pokazuju da Lucia nipošto nije mongoloid", rekao je
Neves. Rekonstrukcija njezina lica pokazala je da ono ima osobine
negroida.
Dimenzije i crte lica najbliže su crtama urođenika iz Australije i
Melanezije. Ti su narodi stari oko 60.000 godina, a i sami su
potomci prvih ljudi koji su napustili Afriku prije otprilike
100.000 godina.
No, kako su u to vrijeme prvi Australci mogli putovati više od
13.500 kilometara? Odgovor na to pitanje daju druge slike iz
špilja, ovaj put iz Kimberleya na sjeveru Zapadne Australije.
Tu je Graham Walsh, stručnjak za australsku umjetnost na stijenama,
otkrio najstariju sliku barke na svijetu. Prema stilu, može se
zaključiti da je slika nastala prije 17.000 godina, no mogla bi biti
stara i 50.000 godina.
Ključni detalj je visoki pramac broda, nepotreban za plovidbu u
mirnim priobalnim vodama. Oblik barke pokazuje da je plovila po
otvorenome moru.
Arheolozi pretpostavljaju da se na takav nevjerojatan pomorski
put, od Australije do Brazila, nije krenulo svjesno, nego
slučajno.
No, ako su prvi Amerikanci stigli iz Australije, gdje su danas
njihovi potomci? Lubanje opet nude odgovor.
U razdoblju prije devet do sedam tisuća godina oblik lubanje
promijenio se iz negroidnog u mongoloidni tip. Uz to, slike
otkrivene na stijenama pokazuju da je u to doba bilo sve više
nasilja. Na temelju tih dokaza može se pretpostaviti da su
mongoloidi sa sjevera napali i pobili američke urođenike.
Jedini dokazi o tome da je bilo preživjelih pronađeni su u Ognjenoj
zemlji, na najjužnijem otočju Južne Amerike.
Lubanje stanovnika Ognjene zemlje, koji su sve do ovog stoljeća
živjeli kao u kameno doba, imaju hibridne odlike koje mogu biti
rezultat miješanja mongoloidne i negroidne rase. Njihovi rituali i
tradicije donekle podsjećaju na drevne slike pronađene na
stijenama u Brazilu.
Identitet prvih Amerikanaca emotivno je i kontroverzno pitanje.
No, dokazi iz Brazila te nekolicina ljudi koji još žive na samom
kraju Južne Amerike pokazuju da je Amerika bila dom mnogo
različitijih naroda nego što se pretpostavljalo, i to mnogo dulje.
(Hina) car dgk