DNEVNI PREGLED

SRBIJA POLITIKA 22. VIII. 1999. Strah od povezivanja balkanskih zemalja "(...) Predstavnici vlasti (u Hrvatskoj) imaju dosta muka pri uvjeravanju svojih pristaša da taj sporazum nije nikakav uvod u neku novu Jugoslaviju, kako oni nazivaju svaku mogućnost ozbiljnijeg povezivanja sadašnjih krhotina, tj. državica nastalih iz nekadašnje Jugoslavije, što im je prava noćna mora, valjda zbog nečiste savjesti za ono što su nekada u svijetu poštovanoj državi učinili." Panika u hrvatskim vladajućim krugovima "Tvrdnja sarajevskog tjednika 'Dani' da je haaški sud pripremio optužnicu protiv hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana izazvala je uzbunu u hrvatskim vladajućim krugovima." VEČERNJE NOVOSTI 22. VIII. 1999. Pelin umjesto meda i mlijeka "(...) 'Mi u Vukovaru više se i ne čudimo tome da nas zaobilaze strani ulagači. Naš gradonačelnik Vladimir Štengl (HDZ) u nekoliko je navrata bio toliko agresivan prema stranim izaslanstvima da su nas oni prestali posjećivati. Gradonačelnikov uspjeh, nije to nikakva tajna, ne mjeri se brojem obnovljenih kuća, nego brojem iseljenih Srba', rekao je Mirko Jagetić, Srbin i dožupan u Vukovarsko-srijemskoj županiji." NIN 19. VIII. 1999. Spriječiti zlouporabu sile" " (...) Postoje dva moguća scenarija za unutrašnju uporabu jugoslavenske vojske. Prvi je izvoz krize i sukoba iz Srbije u Crnu Goru ili na Kosovo, najavljenim povratkom jugoslavenske vojske (general Pavković), na temelju tapije i slobodnog tumačenja rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a br. 1244, a sve da bi se odgodio odlazak s vlasti. Ovakav scenarij bio bi praćen uvođenjem izvanrednog ili ratnog stanja, kao okvira za konačni obračun s političkim protivnicima. Drugi scenarij je veliki porast nezadovoljstva građana, praćen selektivnom uporabom policije i parapolicijskih i/ili paravojnih snaga te sukob građana i policije ili njegovo insceniranje radi izvođenja jugoslavenske vojske na ulice i uvođenja izvanrednog stanja. U takvoj, kao i u prvoj inačici, može se očekivati osipanje vojske i policije. Dakako, ključne nepoznanice ostaju razmjeri građanskoga nezadovoljstva i sredstva njegova iskazivanja te reakcije vojnih i policijskih časnika, dočasnika i obveznika koji bi mogli biti pozvani da interveniraju protiv građana. Pitanje je dalje koga i zašto brane, odnosno koga će i zašto braniti generali jugoslavenske vojske? U ime obrane ustavnog poretka, vrhovnoga zapovjednika i naroda, generali u stvari najavljuju svoju samoobranu i obranu svojih pojedinačnih i skupnih interesa, svoje vlasti i želje za vladanjem. Radi se, u suštini, o razornom obliku pojedinačnog i skupnog bijega od bilo kakve odgovornosti i pristiglih posljedica. Podsjetio bih samo na to da je građanski rat izazov za koji se nijedna vojska ne može dovoljno dobro pripremiti, ni vojno ni moralno, a dugoročno ne može u njemu biti pobjednik. Zato početna faza njezine unutrašnje uporabe (postrojbe posebne namjene) može biti surova i razorna. Generali sebe i svoj narod, na koji se tako rado pozivaju, mogu spasiti samo odustajanjem od oružane obrane režima, tj. jasnom najavom spremnosti da spriječe svaku uporabu sile u unutrašnjim sukobima te da građanima prepuste da zakonitim sredstvima političke borbe iskažu i ostvare svoju političku volju," piše Miroslav Hadžić, predsjednik Centra za civilno-vojne odnose i suradnik Instituta društvenih nauka u Beogradu.