PAD ROBNE RAZMJENE IZMEĐU HRVATSKE I BIH

piše: Ranko Mavrak, dopisnik HINE iz Sarajeva SARAJEVO, 20. kolovoza (Hina)- Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Bosne i Hercegovine u proteklih šest mjeseci bilježi pad prema istom razdoblju 1998. godine, u prvom redu zbog uvođenja carinskog trgovinskog režima između dviju zemalja koji je stupio na snagu u svibnju, izjavio je u petak Miroslav Franjković, direktor predstavništva Hrvatske gospodarske komore (HGK) u BiH.#L# U razgovoru s novinarima u Sarajevu u kojemu su sudjelovali i predstavnici nekih hrvatskih tvrtki koje posluju u BiH, Franjković je iznio podatke da je Hrvatska u šestomjesečnom razdoblju u BiH izvezla robe u vrijednosti od 272 a istodobno uvezla robe vrijedne 58 milijuna dolara. Ukupni izvoz iz Hrvatske na ovo tržište tako je zabilježio pad od 8 posto a uvoz iz BiH od 13,3 posto no Franjković drži kako će konačni rezultati robne razmjene do kraja godine ipak dostići omjere iz 1998. On je međutim upozorio kako su dvije zemlje u roboj razmjeni već sada dostigle maksimum te je stoga potrebno ojačati kvalitetnije oblike gospodarske suradnje poput zajedničkih ulaganja, zajedničkih prizvodnih programa te nastupa na trećim tržištima kao i osvajanja novih tehnologija. "Za to je međutim potrebno stvoriti određene uvjete a prije svega povoljno političko ozračje, provesti poštenu i pravednu privatizaciju i uključiti se u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO)", smatra Franjković. On je istaknuo kako gospodarstvo niti jedne zemlje jugoistoka Europe ne može opstati na svom malom zatvorenom tržištu pa je stoga pravo rješenje za zemlje regije uspostava zone bescarinske trgovine čemu je temelje postavio Pakt o stabilnosti. Selen Balić, direktor podružnice "Plive" za BiH, izjavio je kako je ova tvrtka na bosanskohercegovačkom tržištu nastupila s najiskrenijim nakanama da pomogne gospodarstvu obje države no do sada nije naišla na potrebno razumijevanje. On je kazao kako je "Pliva" partnerima u BiH čak ponudila zajedničku proizvodnju "Sumameda", jednog od najkvalitetnijih antibiotika današnjice, no nikakav odgovor nije dobiven niti nakon tri godine čekanja. "Ovdje očevidno postoje i neki drugi interesi osim tržišnih", kazao je Balić istaknuvši kako je neshvatljivo da netko u BiH može odbiti ulaganje kvalitetnog inozemnog kapitala kada se zna da investitori iz drugih zemalja općenito pokazuju veliku suzdržanost i nerado ulažu novac u tu zemlju. Direktor prodaje "Podravke" za BiH Neli Grozda također je potvrdio zainteresiranost ove tvrtke za potpuno ravnopravnu suradnju s Bosnom i Hercegovinom, posebice kod uvoza soli te svježeg voća i povrća. Po njegovim riječima, problem je što tuzlanska solana nije u stanju ponuditi zadovoljavajuću kvalitetu no od suradnje se neće odustati. Savjetnik u predstavništvu HGK u Sarajevu Tvrtko Nevjestić ukazao je međutim i na pozitivne primjere kakva bi mogla biti suradnja putem proizvodnog programa "Volkswagena". Hrvatska je vlada početkom srpnja donijela uredbu kojom se od plaćanja carinskih pristojbi izuzimaju automobili u koje u ugrađeni dijelovi proizvedeni u tvrtkama u Hrvatskoj. Po Nevjestićevim riječima, to je otvorilo vrata plasmanu automobila tipa "Felicija" i "Octavia" koji se sklapaju u Sarajevu a u koje će se ugrađivati i dijelovi proizvedeni u Hrvatskoj. "Volkswagen" je za sada izrazio spremnost ponuditi suradnju za 32 hrvatske tvrke od kojih se šest već kvalificiralo za ovaj posao a Nevjestić ističe da se to neće zaustaviti samo na "Škodinim" modelima. On drži kako je realno očekivati da proizvodni program koji nudi sarajevska tvornica u cijelosti zadovolji potrebe od sedam tisuća "škoda" koliko ih se do sada na godinu uvozilo i prodavalo u Hrvatskoj. Ukupna godišnja prodaja novih automobila u Hrvatskoj do sada se kretala oko 45 tisuća komada. Miroslav Franjković je istaknuo kako je očevidno da dvije zemlje imaju što ponuditi jedna drugoj a da trenutačni nerazmjer u robnoj razmjeni u omjeru 1:4,5 u korist Hrvatske predstavlja odraz objektivnog stanja u kojemu se BiH našla nakon rata to će se postupno izmijeniti. (Hina) rm dh