PRAG, 20. kolovoza (Hina/dpa) - Oko 2,3 milijuna ljudi treba uzeti u obzir za odštetu za prisilni rad tijekom nacističke vladavine, objavili su u petak u Pragu američki odvjetnici.
PRAG, 20. kolovoza (Hina/dpa) - Oko 2,3 milijuna ljudi treba uzeti u
obzir za odštetu za prisilni rad tijekom nacističke vladavine,
objavili su u petak u Pragu američki odvjetnici. #L#
Od ovih 2,3 milijuna ljudi 80,2 posto su tijekom II svjetskog rata
radili u njemačkoj industriji, 12,6 posto u logorima a 7,2 posto su
potomci prisilnih radnika, objavljeno je u studiji američkog
odvjetničkog ureda Cohen, Milstein, Hausfeld & Toll.
Nacističke vlasti iskorištavale su rad ukupno više od 10 milijuna
ljudi a 2,3 milijuna njih su danas živi, navodi se u studiji koja se
oslanja na podatke povjesničara i službenih izvora.
Suradnja nacističkog režima i privatne industrije u Njemačkoj oko
prisilnog rada nije bila "puka posljedica nego svjesna odluka",
drže američki odvjetnici.
Njemačka je nakon rata plaćala odštetu za žrtve nacističkog režima
ali su prisilni radnici i ratni zarobljenici bili izuzeti, navodi
studija dokument Ureda njemačkog kancelara.
"Skoro 88 preživjelih provelo je najmanje godinu dana na prislnom
radu a preko polovice više od dvije godine," kaže studija.
Više od 50 posto prisilnih radnika bile su žene.
"Oko 43 posto preživjelih radilo je u industriji, 17 posto u javnim
poduzećima a 39 posto u poljoprivredi," navode američki
odvjetnici.
Studija objavljena u petak u Pragu je tek prvi dio studije čiji će
drugi dio u kojem se očekuju i financijski zahtjevi američkih
odvjetnika koji zastupaju preživjele prisilne radnike.
Preživjele žrtve 90-tih počinju sve više zahtijevati odštetu od
njemačkih tvrtki koje su koristile njihov rad za vrijeme nacizma.
Bonski sud je u studenom 1997. po prvi put u Njemačkoj presudio da se
jednoj Židovki koja je prisilno radila za vrijeme nacista isplati
individualna odšteta za izgubljenu nadnicu.
Uplašene prijetnjom prave poplave zahtjeva za odštetom, posebice
iz SAD, dvanaest vodećih njemačkih tvrtki utemeljilo je u veljači
ove godine zajedničku zakladu iz koje bi 200 do 300 tisuća prisilnih
radnika i nacističkih žrtava dobilo potporu. Zaklada, u kojoj bi
trebalo biti do tri milijarde maraka, bi trebala započeti s radom 1.
rujna.
Zakladu su utemeljili Allianz, BASF, Bayer, BMW, DaimlerChrysler,
Deutsche Bank, Degussa, Dresdner Bank, Hoesch-Krupp, Hoechst,
Siemens i VW kako bi odgovorili na tužbe, posebice zajedničke tužbe
iz SAD.
(Hina) sl dh