NJ 16.VIII.-FAZ-POPUŠTA LI OTPOR AMERIKE

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 16. VIII. 1999. Popušta li otpor Amerike? "Sjedinjene Države očito su odustale od svojeg temeljnog stajališta protiv planiranog međunarodnog suda, ali sada očito pokušavaju postići izmjene blagim pritiskom u svojem duhu. Diplomati žele taj taktički pomak zabilježiti na najnovijem pregovaračkom krugu u New Yorku, koji je završio prošlog petka, poslije tri tjedna. Prije godinu dana u Rimu se 120 država, poslije burnih pregovora, složilo oko statuta za ustroj suda uz čiju bi pomoć trebalo goniti počinitelje najgorih međunarodnih zločina poput genocida ili zločina protiv čovječnosti, ako za to sudovi pojedinih država nisu sposobni ili to ne žele. Većina izaslanstava ocijenila je da je ishod prihvatljivi kompromis. Samo je malo zemalja, među njima su Sjedinjene države a vjerojatno i Kina i Izrael, dogovor držalo na posljetku napadom na njihovu suverenost. Amerikanci su se osobito protivili ovlastima suda koje su, po njihovom mišljenju, prevelike. Washington je htio, među ostalim, osigurati da tužitelj neće jednoga dana iz političkih razloga pred taj međunarodni sud 'dovući' američke vojnike. Stoga bi Sjedinjenim Državama bilo najdraže kad bi sud smio djelovati tek po zahtjevu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. U Vijeću sigurnosti Amerika, kao i Velika Britanija, Francuska, Kina i Rusija, mogu na temelju svojeg prava na veto spriječiti donošenje bilo kakve odluke. Budući da to držanje nisu mogle provesti, Sjedinjene su Države na kraju odbile pristati na statut i čak su prijetile 'aktivnim otporom' uspostavi planiranog međunarodnog kaznenog suda. U međuvremenu je prošla godina dana i uzavreli su se duhovi opet pomalo smirili. U svakom slučaju, na oba pregovaračka sastanka koja su od tada održana, ponešto je nagovijestilo da je stručni rad opet u prvom planu. Ti su pregovori potrebni, jer treba razjasniti još cijeli niz tehničkih pojedinosti - primjerice financiranje suda - i pronaći brojne definicije za zločine o kojima je riječ. Statut iz Rima predstavlja nešto poput podnošljivog okvira. Točno oblikovanje treba napraviti na raznim pregovaračkim sastancima do sredine iduće godine. Prema podacima diplomata, pregovarači po svim pitanjima do sada dobro napreduju, tako da će se, kako sada stoje stvari, planirani rok u ljetu 2000. moći održati. Sud, koji zatvara 'rupu u međunarodnom pravu', može početi s radom tek kad 60 država ratificira statut iz Rima. Taj su korak do sada obavile četiri države, no 83 države su potpisale sporazum i time najavile svoj pristanak. Sve zemlje NATO-a, osim Turske i Sjedinjenih Država, u procesu su ratifikacije. Amerikanci su još u Rimu bili skoro usamljeni sa svojim stajališem, a to se, sudeći po brojkama, do sada nimalo nije promijenilo. Sud će, dakle, biti ustrojen gotovo sigurno, iako će možda potrajati još nekoliko godina prije nego što suci i tužitelji uđu u svoje prostorije u Haagu. I Sjedinjenim je Državama u međuvremenu moglo postati jasno da proces više ne mogu zaustaviti. Tako barem vjeruju zapadni diplomati koji su sa zanimanjem zaključili da američki glavni pregovarač Scheffer očito samo traži način kako bi Sjedinjenim Državama ipak omogućio pristup. Scheffer je, čuje se iz New Yorka, iskoristio trotjedno trajanje sjednice za više od 50 bilateralnih susreta, na kojima je s jedne strane obavljao lagani pritisak, a s druge stalno pojašnjavao da treba tražiti 'obvezujuću formulu' kako bi se zaštitilo američke vojnike u službenoj misiji. To bi se, primjerice, moglo napraviti dodatnim protokolom ili rezolucijom Glavne skupštine. Kritičari američkog stajališta, a među njima su manje ili više izraženo sve države Europske unije i većina nevladinih organizacija, strahuju da bi se time kompromis iz Rima još više razvodnio i da bi sud općenito bio oslabljen. Argumentiraju ti činjenicom da je u sadašnji statut ugrađeno već dovoljno zaštinih klauzula koje osiguravaju da npr. neki američki vojnik ne može biti optužen bez daljnjega. Osim toga, Scheffer očito ne misli tu 'obvezujuću formulu' primijeniti u unutarnjim sukobima. Budući da u zapadnim demokracijama u dogledno vrijeme ne treba računati s građanskim ratovima, automatska jurisdikcija suda proteže se, tako se boje diplomati, pojednostavljeno rečeno, samo na nestabilne zemlje Trećega svijeta. Time bi nastalo višeklasno pravo koje mnoga izaslanstva drže neprihvatljivim. Amerikanci još nisu predočili svoje prijedloge ni nekoj većoj skupini ni u pismenom obliku. No, s time se računa u buduće. Iako Sjedinjene Države nisu odustale od svojeg prvotnog cilja da međunarodnom kaznenom sudu daju, u najboljem slučaju, ograničene ovlasti, nego to pokušavaju provesti kroz 'stražnja vrata', kako je rekao jedan od sudionika, diplomati danas optimističnije gledaju na budućnost nego prije nekoliko mjeseci. Promjenu američke taktike i tiše tonove već drže potihim približavanjem dogovoru iz Rima. 'Vrijeme radi za nas', rekao je jedan od pristaša međunarodnoga suda. Sa svakom ratifikacijom stvaraju se činjenice koje će Ameriku ostaviti još usamljenijom u njezinu kutu" - piše Friederike Bauer.