FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ŠVICARSKA-LE TEMPS OD 14.8.99.RUSI U DAGESTANU

CH-RU-islam-Oružani sukobi-Obrana-Nac. manjine i etn. zajednice-Tržište/cijene ŠVICARSKA-LE TEMPS OD 14.8.99.RUSI U DAGESTANU ŠVICARSKALE TEMPS14. VIII. 1999.Događaj od međunarodne važnostiEtienne Dubuis piše o sukobu između Rusije i Dagestana te mogućem odgovoru međunarodne zajednice: "Kakav god bio povod, međunarodne posljedice sukoba u Dagestanu očite su. Jednostavna činjenica da on stavlja Rusiju na kušnju, i to na području koje je napose teško nadzirati kako zbog zemljopisnih, tako i zbog kulturnih razloga, bila bi dovoljna da privuče pozornost velesila, počevši s SAD-om. To više što su odnosi između Moskve i Washingtona nakon rata na Kosovu ponovno zahladnjeli i što bi Rusija vojnom pobjedom na Kavkazu rado oprala sramotu koju je doživjela na Balkanu, dok SAD, pun samopouzdanja nakon jugoslavenskog uspjeha, sanja o tome da poveća svoju prednost.No, kušnja je, na jednoj i na drugoj strani, to veća što Dagestan zauzima važan strateški položaj. Kao prvo, na pravcu sjever-jug, on omogućuje pristup Gruziji i Azerbajdžanu, dvjema bivšim sovjetskim republikama koje si u ovom času žele pribaviti američku zaštitu, a Moskva ih još smatra svojim utjecajnim područjem i sanja o tome da ih jednog dana ponovno zauzme. Zatim, kao i ostatak Kavkaza, on
ŠVICARSKA LE TEMPS 14. VIII. 1999. Događaj od međunarodne važnosti Etienne Dubuis piše o sukobu između Rusije i Dagestana te mogućem odgovoru međunarodne zajednice: "Kakav god bio povod, međunarodne posljedice sukoba u Dagestanu očite su. Jednostavna činjenica da on stavlja Rusiju na kušnju, i to na području koje je napose teško nadzirati kako zbog zemljopisnih, tako i zbog kulturnih razloga, bila bi dovoljna da privuče pozornost velesila, počevši s SAD-om. To više što su odnosi između Moskve i Washingtona nakon rata na Kosovu ponovno zahladnjeli i što bi Rusija vojnom pobjedom na Kavkazu rado oprala sramotu koju je doživjela na Balkanu, dok SAD, pun samopouzdanja nakon jugoslavenskog uspjeha, sanja o tome da poveća svoju prednost. No, kušnja je, na jednoj i na drugoj strani, to veća što Dagestan zauzima važan strateški položaj. Kao prvo, na pravcu sjever-jug, on omogućuje pristup Gruziji i Azerbajdžanu, dvjema bivšim sovjetskim republikama koje si u ovom času žele pribaviti američku zaštitu, a Moskva ih još smatra svojim utjecajnim područjem i sanja o tome da ih jednog dana ponovno zauzme. Zatim, kao i ostatak Kavkaza, on Rusiju fizički približava Bliskom i Srednjem istoku. Napokon, na pravcu istok-zapad, ova je malena republika između Kaspijskog i Crnog mora na glavnom od dvaju naftovoda po kojemu dragocjena azerbajdžanska nafta putuje na velike udaljenosti. Budući da nimalo nije prijeporno kako zapadne sile s najvećim zanimanjem prate događaje iz Dagestana, vrlo je važno znati što bi one danas mogle učiniti na tome području za obranu svojih gospodarskih i političkih interesa. Nije vjerojatno da će se umiješati kao što su učinile u Jugoslaviji, otvoreno, s oružjem u rukama, zajedno s jednom od strana u sukobu. Naprotiv, one bi neupadljivo mogle pomoći nekim pobunjeničkim skupinama oslanjajući se na jednu ili dvije zemlje u tom području koje tu imaju svoje interese, kao što su učinile 80-ih u Afganistanu: u ovom slučaju, Turska će zacijelo zamijeniti Pakistan kao neutralno tlo i logistička potpora, a Saudijska Arabija (domovina vahabita na koje se pozivaju pobunjenici...) sigurno će se pronaći u ulozi bankara. U svjetlu najnovije povijesti, cilj nije preuzeti nadzor nad ovim područjem, pa ni smiriti ga, već samo iskušati reakciju Rusije i smetati joj kako bi se dobila još jedna mogućnost za obavljanje pritiska na njezine čelnike."

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙