CH-RU-islam-Oružani sukobi-Obrana-Nac. manjine i etn. zajednice-Tržište/cijene ŠVICARSKA-LE TEMPS OD 14.8.99.RUSI U DAGESTANU ŠVICARSKALE TEMPS14. VIII. 1999.Događaj od međunarodne važnostiEtienne Dubuis piše o sukobu između Rusije i
Dagestana te mogućem odgovoru međunarodne zajednice: "Kakav god bio povod, međunarodne posljedice sukoba u Dagestanu očite su. Jednostavna činjenica da on stavlja Rusiju na kušnju, i to na području koje je napose teško nadzirati kako zbog zemljopisnih, tako i zbog kulturnih razloga, bila bi dovoljna da privuče pozornost velesila, počevši s SAD-om. To više što su odnosi između Moskve i Washingtona nakon rata na Kosovu ponovno zahladnjeli i što bi Rusija vojnom pobjedom na Kavkazu rado oprala sramotu koju je doživjela na Balkanu, dok SAD, pun samopouzdanja nakon jugoslavenskog uspjeha, sanja o tome da poveća svoju prednost.No, kušnja je, na jednoj i na drugoj strani, to veća što Dagestan zauzima važan strateški položaj. Kao prvo, na pravcu sjever-jug, on omogućuje pristup Gruziji i Azerbajdžanu, dvjema bivšim sovjetskim republikama koje si u ovom času žele pribaviti američku zaštitu, a Moskva ih još smatra svojim utjecajnim područjem i sanja o tome da ih jednog dana ponovno zauzme. Zatim, kao i ostatak Kavkaza, on
ŠVICARSKA
LE TEMPS
14. VIII. 1999.
Događaj od međunarodne važnosti
Etienne Dubuis piše o sukobu između Rusije i Dagestana te mogućem
odgovoru međunarodne zajednice: "Kakav god bio povod, međunarodne
posljedice sukoba u Dagestanu očite su. Jednostavna činjenica da on
stavlja Rusiju na kušnju, i to na području koje je napose teško
nadzirati kako zbog zemljopisnih, tako i zbog kulturnih razloga,
bila bi dovoljna da privuče pozornost velesila, počevši s SAD-om.
To više što su odnosi između Moskve i Washingtona nakon rata na
Kosovu ponovno zahladnjeli i što bi Rusija vojnom pobjedom na
Kavkazu rado oprala sramotu koju je doživjela na Balkanu, dok SAD,
pun samopouzdanja nakon jugoslavenskog uspjeha, sanja o tome da
poveća svoju prednost.
No, kušnja je, na jednoj i na drugoj strani, to veća što Dagestan
zauzima važan strateški položaj. Kao prvo, na pravcu sjever-jug, on
omogućuje pristup Gruziji i Azerbajdžanu, dvjema bivšim sovjetskim
republikama koje si u ovom času žele pribaviti američku zaštitu, a
Moskva ih još smatra svojim utjecajnim područjem i sanja o tome da
ih jednog dana ponovno zauzme. Zatim, kao i ostatak Kavkaza, on
Rusiju fizički približava Bliskom i Srednjem istoku. Napokon, na
pravcu istok-zapad, ova je malena republika između Kaspijskog i
Crnog mora na glavnom od dvaju naftovoda po kojemu dragocjena
azerbajdžanska nafta putuje na velike udaljenosti.
Budući da nimalo nije prijeporno kako zapadne sile s najvećim
zanimanjem prate događaje iz Dagestana, vrlo je važno znati što bi
one danas mogle učiniti na tome području za obranu svojih
gospodarskih i političkih interesa. Nije vjerojatno da će se
umiješati kao što su učinile u Jugoslaviji, otvoreno, s oružjem u
rukama, zajedno s jednom od strana u sukobu. Naprotiv, one bi
neupadljivo mogle pomoći nekim pobunjeničkim skupinama
oslanjajući se na jednu ili dvije zemlje u tom području koje tu
imaju svoje interese, kao što su učinile 80-ih u Afganistanu: u ovom
slučaju, Turska će zacijelo zamijeniti Pakistan kao neutralno tlo i
logistička potpora, a Saudijska Arabija (domovina vahabita na koje
se pozivaju pobunjenici...) sigurno će se pronaći u ulozi bankara.
U svjetlu najnovije povijesti, cilj nije preuzeti nadzor nad ovim
područjem, pa ni smiriti ga, već samo iskušati reakciju Rusije i
smetati joj kako bi se dobila još jedna mogućnost za obavljanje
pritiska na njezine čelnike."