GS: PROFITABILNI SAMO VARAŽDINSKA ŽUPANIJA I GRAD ZAGREB

ZAGREB, 13. kolovoza (Hina) - Od 21 hrvatske županje samo je u Gradu Zagrebu i Varaždinskoj županiji dobit (poslije oporezivanja) iz prošlogodišnjeg poslovanja poduzetnika bila veća od gubitaka. U svim ostalim županijama gubici su, u većoj ili manjoj mjeri, premašili iznose dobiti poslije oporezivanja, što znači da su ukupni financijski rezultati poslovanja poduzetnika na razini županija imali negativni predznak.#L# Po podatcima Zavoda za platni promet, od 62.050 hrvatskih poduzetnika, sa ukupno 736 tisuća zaposlenih, koji su obuhvaćeni izvješćem o financijskom rezulatatima poslovanja u prošloj godini, dobit je iskazalo 43.839 poduzetnika (ili 70,7 posto), a 18.211 (29,3 posto) zabilježilo je gubitke. Iako po brojnosti znatno zaostaju, poduzetnici koji su poslovali negativno svojim su gubicima nadmašili dobit onih profitabilnih za visokih 5,4 milijarde kuna. Dobit nakon oporezivanja iznosila je 6,8 milijardi kuna, a tekući gubici su u 1998. dostigli iznos od 12,2 milijarde kuna. Ukupni prihod tih 62.050 hrvatskih poduzetnika, ostvaren u 1998. godini, iznosi 267,5 milijardi kuna, što je za 1,4 posto manje nego u godini prije, dok su ukupni rashodi dosegnuli 270,5 milijardi kuna što je 0,2 posto više nego u godini ranije. Po ekonomskoj snazi i veličini financijskih rezulata daleko prednjači Grad Zagreb u kojemu se nalazi 36 posto svih poduzetnika, sa 37,7 posto od ukupno zaposlenih, koji ostvaruju 46,5 posto ukupnog prihoda i 53,6 posto dobiti. Pritom treba, doduše, imati u vidu da poslovne aktivnosti tvrtki nisu ograničene samo na sjedište društva. Prošle je godine 22.307 zagrebačkih poduzetnika sa ukupno 277 tisuće zaposlenih ostvario 124,3 milijarde kuna ukupnog prihoda. Dobit poslije oporezivanja, uz smanjenje od 16 posto u odnosu na godinu prije, iznosila je 3,65 milijardi i bila je za svega 220 milijuna veća od gubitaka poslije oporezivanja koji su udvostručeni u odnosu na godinu prije i dosegnuli su 3,43 milijarde kuna. U Varaždinskoj pak županiji, koja je po veličini ukupnog prihoda među pojednim županijama na sedmom mjestu, 1.913 poduzetnika sa nešto manje od 30 tisuća zaposlenih, ostvarilo je 9,6 milijardi ukupnih prihoda (povećanje 1,2 posto). Uz rast od 11,4 posto dobit nakon oporezivanja iznosila je 223,8 milijuna kuna, i bila je dvostruko veća od gubitaka u iznosu od 105 milijun kuna koji su također zabilježili rast od 13,3 posto. Po veličini ukupnog prihoda nakon Zagreba, slijedi Splitsko- dalmatinska županja, a o koji je razlikama riječ govore i podatci da poduzetnici te županije sudjeluju u ukupnom prihodu svih izvještajem obuhvaćenih hrvatskih poduzetnika sa 7,3 posto a u broju zaposlenih sa 8,3 posto. Tamošnjih 6.791 poduzetnika, sa 61 tisućom zaposlenih, ostvarilo je 19,4 milijarde kuna prihoda što je nezatno manje nego godinu prije. Gubici poduzetnika u toj županiji u ukupnom iznosu od 1,75 milijardi kuna (s povećanjem od 42 posto u odnosu na godinu prije) za četiri su puta veći od ostvarene dobiti poslije oporezivanja u iznosu od 427 milijuna kuna, što je 27,5 posto manje nego u istom vremenu lani. Četiri puta veće gubitke od dobiti bilježe i poduzetnici u Primorsko-goranskoj županiji, čiji je udio u ukupnom prihodu 6,9 posto, a u broju zaposlenih 7,1 posto. Tamošnjih 5.420 poduzetnika sa 52 tisuće zaposlenih ostvarili su ukupan prihod od 18,4 milijarde kuna, što je 5,4 posto manje nego u godini prije. Uz pad od 17,4 posto dobit poslije oporezivanja goransko-primorskih poduzetnika iznosila je 357 milijuna kuna, dok su istodobno gubici povećani za 19 posto, na 1,48 milijardi kuna. Rezulati financijskog poslovanja poduzetnika u susjednoj, Istarskoj županiji (udio u ukupnom prigodu 5,2 posto, u broju zaposlenih 5,4 posto, u dobiti 8,4 posto) bili su povoljniji. Ukupni prihod u iznosu od 14 milijardi kuna, koji je povećan za 10,4 posto u odnosu na godinu prije, ostvarila su 4.354 poduzetnika sa ukupno blizu 40 tisuća zaposlenih. Dobit poslije oporezivanja povećana je za 24 posto i iznosila je 575 milijuna kuna, dok su gubitci smanjeni za gotovo 37 posto na 766 milijuna kuna. U Osječko-baranjskoj županiji 3.105 poduzetnika sa nešto manje od 44 tisuće zaposlenih ostvarilo je ukupan prihod od 13,9 milijardi kuna (uz blagi porast od 0,9 posto). Uz visok rastu od čak 61 posto, u odnosu na godinu prije, gubici od 643 milijuna kuna tri su puta veći od dobiti nakon oporezivanje, koja je iznosila 206 milijuna kuna, što je za gotovo 40 posto manje nego u godini prije. Poduzetnici Osječko-baranjske županije ostvaruju 5,2 posto od ukupnog prihoda svih hrvatskih poduzetnika obuhvaćenih izvješćem, te s 6 posto u broju zaposlenih. Ukupni prihod veći od 10 milijardi kuna u prošloj su godini ostvarili još samo poduzetnici iz Zagrebačke županije, njih sa 3.676 sa oko 25 tisuća zaposlenih realiziralo je ukupan prihod od 10,98 milijardi kuna. Dobit poslije oprezivanja oznosila je 248 milijuna, dok su se gubici približili iznosu od 330 milijuna kuna. Udio ostalih županija u ostvarenim financijskim rezultatima je manji, a daleko je najmanji Ličko-senjske županije koja prema statističkim izvješćima o poslovanju poduzetnika ostvaruje samo 0,3 posto ukupnog prihoda te ima 0,5 posto ukupnog broja zaposlenih. Brojke iz ZAP-ovog izvješća pokazuju da je 380 ličko- senjskih poduzetnika, sa nešto manje od četiri tisuće zaposlenih, ostvarilo 742 milijuna kuna ukupnog prihoda. Dobit poslije oporezivanja bila je 11,6 milijuna, a tekući gubici 70 milijuna kuna. Iz obilja podataka zapaža se i da su u nekim županijama gubici veći u odnosu na udjele u ostalim financijskim pokazateljima. Tako, primjerice, poduzetnici Dubrovačko-neretvanske županije sudjeluju u ukupnom prihodu sa 1,8 posto, zaposlenosti 2,4 posto, a u gubicima sa 4,9 posto. Tamošnjih 1.528 podutetnika sa blizu 18 tisuća zaposlenih, ostavarili su ukupan prihod od 4,85 milijardi kuna, dobit poslije oporezivanja 117 milijuna, a gubitke od 600 milijuna kuna. Slično je u Šibensko-kninskoj županiji, čijih je 1.037 pooduzetnika sa 10.770 zaposlenih, zabilježilo ukupan prihod od 3,14 milijardi kuna. Dobit poslije oporezivanja iznosila je svega 44 milijuna kuna, a gubici 538 milijuna kuna. (Hina) ds