FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

US 12. VIII. IHT JELJCIN

RU-IMENOVANJA-Izbori-Vlada-Parlament US 12. VIII. IHT JELJCIN SJEDINJENE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE12. VIII. 1999.Jeljcinovi manevri govore o neizvjesnosti predsjedničkih izbora "Predsjednik Jeljcin želio bi da ga povijest zabilježi kao čovjeka koji je ukorijenio rusku demokraciju. No tu hvalevrijednu ambiciju potkopava njegova potreba da nadzire svog nasljednika, kako bi osigurao da korupcija njegove političke klike ne uništi njegov ugled i politički utjecajnu kćer, njezine prijatelje i njegove zagovornike", piše William Pfaff."Zato je on odabrao još jednog čovjeka koji mu je odan, Vladimira Putina, da zamijeni Sergeja Stepašina na mjestu premijera. Za tri mjeseca na mjestu premijera, Stepašin nije uspio spriječiti vjerojatni predsjednički izazov moskovskoga gradonačelnika Jurija Lužkova, koji je upravo osnovao politički savez s utjecajnim guvernerima ruskih regija i republika, stječući široku bazu koja mu je prije nedostajala.Praktične posljedice mijenjanja premijera vjerojatno će biti male, što se tiče vladanja Rusijom. Ne može se mnogo učiniti od sada do izbora za Dumu 19. prosinca.Stepašin je krajem srpnja postigao dogovor s MMF-om o kreditu u
SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 12. VIII. 1999. Jeljcinovi manevri govore o neizvjesnosti predsjedničkih izbora "Predsjednik Jeljcin želio bi da ga povijest zabilježi kao čovjeka koji je ukorijenio rusku demokraciju. No tu hvalevrijednu ambiciju potkopava njegova potreba da nadzire svog nasljednika, kako bi osigurao da korupcija njegove političke klike ne uništi njegov ugled i politički utjecajnu kćer, njezine prijatelje i njegove zagovornike", piše William Pfaff. "Zato je on odabrao još jednog čovjeka koji mu je odan, Vladimira Putina, da zamijeni Sergeja Stepašina na mjestu premijera. Za tri mjeseca na mjestu premijera, Stepašin nije uspio spriječiti vjerojatni predsjednički izazov moskovskoga gradonačelnika Jurija Lužkova, koji je upravo osnovao politički savez s utjecajnim guvernerima ruskih regija i republika, stječući široku bazu koja mu je prije nedostajala. Praktične posljedice mijenjanja premijera vjerojatno će biti male, što se tiče vladanja Rusijom. Ne može se mnogo učiniti od sada do izbora za Dumu 19. prosinca. Stepašin je krajem srpnja postigao dogovor s MMF-om o kreditu u iznosu od 4,5 milijardi dolara pa je zemlja pošteđena bankrota prije prosinca. Sad Rusija međunarodnoj zajednici duguje toliko da može ugroziti svoje strane vjerovnike prije nego oni nju. Gospodarsko stanje zemlje nije se mnogo poboljšalo. Inflacija je pala na 2-3 posto mjesečno, što se može podnijeti, a industrijska proizvodnja i potrošnja pokazuju pozitivna kretanja. Bruto domaći proizvod pada sporije nego u bliskoj prošlosti. Međutim, nitko nije pronašao način da gospodarske oligarhe i velike kompanije natjera na plaćanje poreza, ili to možda nije želio pokušati. Najavljujući svoj odabir za premijera, Jeljcin je Putina predložio za budućega ruskog predsjednika. Iako to nitko ne može uzeti za ozbiljno, nužno se nameće pitanje hoće li predsjedničkih izbora uopće biti. Trenutno se ističu dva razmjerno moćna predsjednička kandidata, Lužkov i bivši premijer Primakov. Primakovljeva kandidatura nije potvrđena, ali je vjerojatna, a dobila bi mnogo potpore u sadašnjoj vlasti. Čini se da je umirovljeni general Aleksander Lebed, outsider, zakopan u sibirskim političkim bitkama, no njegov povratak na pozornicu lako je zamisliti, posebno ako novo nasilje u Kavkazu ne bude svladano. Postane li bilo tko od te trojice predsjednik, Jeljcin neće biti u stanju osigurati zaštitu svojeg ugleda niti mir svoje obitelji i dobročinitelja, nakon odlaska s vlasti sljedeće godine. S obzirom na pretpostavljeni neuspjeh Putina na predsjedničkim izborima, oni moraju biti odgođeni ili otkazani. Putin je u svojoj karijeri, u službama sigurnosti, već pokazao sposobnost da uguši suprotstavljanje Jeljcinovoj kliki, primjerice pokušaje podizanja optužbi zbog korupcije protiv Borisa Berezovskog, financijera i neslužbenoga predsjednikova savjetnika, i predsjednikove kćeri Tatjane Djačenko. Nadalje, obnovljeni sukobi na Kavkazu stvorili su novu situaciju. Stepašin je propustio predvidjeti ili spriječiti muslimanske radikale u pobunjeničkoj Čečeniji da se domognu sela u susjednom Dagestanu. Stepašin je na posljednjem sastanku svoje vlade čak priznao da Rusija možda gubi Dagestan. Stoga postoje uvjeti u kojima odgođeni izbori zbog izvanrednog stanja postaju vjerojatni, kao svojevrsno 'neustavno' rješenje za Jeljcinov izborni problem, da uporabimo rašireni eufemizam. Mogućnost takvoga neustavnog rješenja razmatra se u moskovskim krugovima. Direktorica moskovskog Instituta za primijenjenu politiku Olga Krištanovskaja izjavila je da 's otpuštanjem Sergeja Stepašina, čovjek stječe dojam da je Kremlj odabrao svoju strategiju, ali nitko ne zna kakva će ona biti'. Ona je dodala da je 's jedne strane, Boris Jeljcin potpisao izborni zakon i potvrdio svoju odanost demokratskome postupku, ali s druge strane imenovanjem čelnika Savezne obavještajne službe na mjesto premijera, daje do znanja da bi mogao djelovati izvan pravnog ustroja'. To je negativni scenarij. Prije smjene premijera, George Kennan je za časopis 'New York Review of Books' govorio o pozitivnim čimbenicima današnje ruske situacije. Istina je da 'izabrane ustanove funkcioniraju iznimno loše', rekao je on, 'ali nitko nije ozbiljno zatražio njihovo odbacivanje.' 'Sadašnji parlament prihvatio je mnoge ljude s jednom nogom u starom poretku, a drugom izvan njega, i nikad zapravo nije znao kako bi se ponašao', rekao je on, 'Sad je potrebna smjena naraštaja', dodao je, od koje se mogu očekivati novi i pozitivni utjecaji. No, ove promjene vlade nameću pitanje hoće li Jeljcin, i oni o njemu ovisni, tim utjecajima dopustiti ulazak u izbornu igru."

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙