ZAGREB, 9. kolovoza (Hina) - Bruto domaći proizvod Hrvatske, koji je u prvom tromjesečju ove godine bio realno 1,7 posto manji nego u istom razdoblju prošle godine i 2,7 posto desezonirano manji od prošlogodišnjeg prosjeka, mogao bi u
cijeloj ovoj godini u odnosu na proteklu biti manji za 1,5 do dva posto, ocjena je iz Makroekonomske prognoze Privredne banke Zagreb (PBZ).
ZAGREB, 9. kolovoza (Hina) - Bruto domaći proizvod Hrvatske, koji
je u prvom tromjesečju ove godine bio realno 1,7 posto manji nego u
istom razdoblju prošle godine i 2,7 posto desezonirano manji od
prošlogodišnjeg prosjeka, mogao bi u cijeloj ovoj godini u odnosu
na proteklu biti manji za 1,5 do dva posto, ocjena je iz
Makroekonomske prognoze Privredne banke Zagreb (PBZ).#L#
Ipak, glavni ekonomist PBZ-a Željko Rohatinski napominje da nisu
bez osnove ocjene o tome kako je najteži dio godine ipak prošao i
kako će u nastavku godine devizna i monetarna ograničenja biti
relativno manja. Sezonsko povećanje deviznog priljeva od izvoza
usluga, iako manje od uobičajenog, i očekivani prihodi od
privatizacije telekomunikacija, namaknut će sredstva za otplatu
narednih anuiteta inozemnih dugova i financiranje dijela deficita
u robnoj razmjeni, smanjujući pritisak na devizne rezerve i
agregate domaćeg novca. Smanjenje dijela proračunskih rashoda u
sferi finalne potrošnje utjecat će i na uvoznu potražnju.
Istodobno, aktivnosti na konsolidaciji bankarskog sustava trebale
bi utjecati na stabilizaciju devizne štednje i tekućih transfera.
Makroekonomske prognoze PBZ-a ukazuju na to da bi do konca godine
industrijska proizvodnja mogla biti niža za dva posto, turistički
promet za 15 posto, a promet u trgovini za šest posto.
Negativni trend predviđa se i kod izvoza roba i usluga i to za 8,2
posto, uvoza do 10,4 posto, dok bi se devizne neto rezerve umanjile
za 19,1 posto.
Iskazano nominalnim pokazateljima bruto domaći proizvod u ovoj
godini tako bi trebao iznositi 19,96 milijardi američkih dolara,
što je 1,36 milijardi manje nego u 1998. godini. Očekuje se
smanjenje izvoza roba i usluga na 7,87 milijardi dolara, uvoza roba
i usluga na 9,55 milijardi dok bi inozemni dug krajem godine mogao
narasti na razinu od 9,1 milijarde dolara. U kontekstu tih
pokazatelja u PBZ-u očekuju daljnji rast nezaposlenosti do
prosječne stope od 19,2 posto.
U narednu godinu, smatra Rohatinski, prenijet će se problemi
generirani djelovanjem vanjskih i unutanjih ekonomskih
neravnoteža, koji se možda još neko vrijeme mogu ublažavati
prihodima od daljnje privatizacije poduzeća i banaka te novim
zaduživanjem. U suštini tih neravnoteža, piše, "leži niska opća
efikasnost ratom devastirane, podinvestirane, troškovno
hipertfrofirane, visoko zadužene, uvozno orijentirane,
tranzicijskim problemima opterećene, politizirane te relativno
izolirane nacionalne ekonomije, koja se teško odupire
konkurentskim pritiscima i na svjetskom i na domaćem tržištu".
Rješenje tih problema, ističe se, leži u povećanju izvozne ponude,
odnosno u stvaranju makro i mikroekonomskih pretpostavki da bi ta
ponuda ostala tehnološki i cjenovno konkurentna.
(Hina) dju ds