US-naoružanje 6. VIII. LOS ANGELES TIMES NAORUŽANJE SAD-A SJEDINJENE DRŽAVELOS ANGELES TIMES6. VIII. 1999.Podsjetnik za Pentagon: Skupi hladni rat je završenHladni rat je završen. Sovjetski Savez i Varšavski ugovor više ne postoje.
Amerika se nastavlja suočavati s opasnostima u svijetu, ali ne postoji država koja bi predstavljala približno takvu opasnost kao što je ona s kojom je bila suočena do prije 10 godina.Zašto se Pentagon ponaša kao da se ništa nije promijenilo, pa su mu troškovi gotovo jednaki kao u doba hladnoga rata?Vođenje hladnoga rata bilo je vrlo skupo. Sjedinjene države trošile su trilijune dolara za održavanje velikih snaga u cijelome svijetu kako bi bile spremne za opiranje golemoj prijetećoj vojsci s gotovo jednakim oružjem. Vojni stratezi bili su suočeni sa stvarnim strahom da bi svaka izgubljena zemlja mogla biti izgubljena zauvijek. Da bi to spriječila, Amerika je morala držati stotine tisuća vojnika u prekomorskim zemljama, svakoga trenutka spremnih za borbu, i uvijek s najnovijim oružjem.Od završetka hladnoga rata Rusi su smanjili svoje vojne troškove s više od 250 milijardi dolara na manje od 65 milijardi, dok SAD nastavlja držati stotine tisuća vojnika razmještenih po svijetu,
SJEDINJENE DRŽAVE
LOS ANGELES TIMES
6. VIII. 1999.
Podsjetnik za Pentagon: Skupi hladni rat je završen
Hladni rat je završen. Sovjetski Savez i Varšavski ugovor više ne
postoje. Amerika se nastavlja suočavati s opasnostima u svijetu,
ali ne postoji država koja bi predstavljala približno takvu
opasnost kao što je ona s kojom je bila suočena do prije 10 godina.
Zašto se Pentagon ponaša kao da se ništa nije promijenilo, pa su mu
troškovi gotovo jednaki kao u doba hladnoga rata?
Vođenje hladnoga rata bilo je vrlo skupo. Sjedinjene države trošile
su trilijune dolara za održavanje velikih snaga u cijelome svijetu
kako bi bile spremne za opiranje golemoj prijetećoj vojsci s gotovo
jednakim oružjem. Vojni stratezi bili su suočeni sa stvarnim
strahom da bi svaka izgubljena zemlja mogla biti izgubljena
zauvijek. Da bi to spriječila, Amerika je morala držati stotine
tisuća vojnika u prekomorskim zemljama, svakoga trenutka spremnih
za borbu, i uvijek s najnovijim oružjem.
Od završetka hladnoga rata Rusi su smanjili svoje vojne troškove s
više od 250 milijardi dolara na manje od 65 milijardi, dok SAD
nastavlja držati stotine tisuća vojnika razmještenih po svijetu,
često u bazama koje su nekada bile uz neprijateljske granice, a sada
su okružene saveznicima. Te su postrojbe i dalje svakoga trenutka
spremne na pravo ratovanje.
Čini se da ni promjene u svijetu ne utječu mnogo na politiku
Pentagona u vezi s opskrbom oružjem. Ratovi u Iraku i Jugoslaviji
pokazali su da borbeni zrakoplovi F-15, od kojih svaki stoji 40
milijuna dolara, mogu otjerati svaki drugi zrakoplov s neba. Sada
ih Pentagon želi zamijeniti lovcem F-22, koji stoji 188 milijuna
dolara, iako nema novih borbenih zrakoplova na tekućim vrpcama
potencijalnih neprijateljskih zemalja.
Isti načini ponašanja mogu se vidjeti u svim vidovima oružanih
snaga. Na neki način, stratezi Pentagona uvjereni su da potpuna
vojna nadmoć, čak i pri manjoj prijetnji, znači da se dosadašnje
oružje stalno mora zamjenjivati još skupljim.
Takvo mišljenje dopušta bezbroj odluka. Rusi su većinu svojih
podmornica stavili u suhe dokove, a nitko drugi nema nekakvu pravu
flotu. Ipak, Pentagon je odlučio povući, prije isteka roka
trajanja, većinu sadašnjih podmornica za lov na podmornice i
zamijeniti ih s 30 novih po cijeni od 64 milijarde dolara. Američki
borbeni zrakoplovi najbolji su na svijetu, pa hajde da ih
zamijenimo s tri nova sustava koja koštaju više od 329 milijardi
dolara. Američkim flotama s nosačima zrakoplova više ništa ne
prijeti, pa zašto da ne izgradimo dva nova nosača koji stoje više od
10 milijardi dolara.
Vraćanjem većeg broja vojnika kući i čekanjem da oružju istekne rok
trajanja prije nego bude zamijenjeno novim, Amerika može uštedjeti
više od 25 milijardi dolara godišnje. Umjerenija ulaganja u
prijevozna sredstva, istraživanje i razvoj pokazat će da i nadalje
može biti sila svugdje u svijetu te da se njezini vojnici nikada
neće suočiti sa suvremenijim oružjem od vlastitoga", piše Lawrence
Korb, voditelj istraživanja pri Savjetu za odnose sa stranim
državama, a u Reaganovoj je vladi bio pomoćnik ministra obrane.