RFI 5. VIII. IZ TISKA

FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI 5. VIII. 1999. Pregled tiska U današnjem tisku veliki broj članaka osvrće se na gospodarski preporod kroz koji prolazi Francuska. Dok su se doskora u medijima i u ekonomskim raščlambama, po riječima 'Liberationa', mogli čuti samo suzdržani komentari o gospodarskoj aktivnosti, kao 'značajno poboljšanje stanja', atributi kojima se opisuje sadašnja privredna aktivnost Francuske su 'euforično', 'povijesno' i 'izuzetno'. Nema industrijske grane koja ne bilježi takve uspjehe, a domaćinstva su na ljetnim rasprodajama potrošila rekordne sume. Prenoseći dojam opće groznice koja je zavladala tokom posljednjih rasprodaja, 'Le Figaro' opisuje ponašanje suvremenog kupca rječnikom koji se primjenjuje u lovu. Naoružan kreditnom karticom, današnji Francuz kreće u 'lov na divljač dvaput godišnje tijekom sezonskih rasprodaja'. Optimizam koji vlada Francuskom osjeća se u cijeloj Europi, piše 'Liberation' u članku 'Vedro nebo nad Eurolandom'. Nakon teškog razdoblja iz 1998., dva europska bolesnika, Njemačka na prvom i Italija na drugom mjestu, ponovno bilježe ekonomski rast. I dok 'Le Figaro' daje pregled ljetovališta na koje su otišli članovi francuske vlade, 'Liberation' u članku 'Britanac na čelu NATO-a', opisuje razloge izbora britanskog ministra obrane Georga Robertsona za šefa NATO-a koje je, po riječima samog ministra, jedno od najvažnijih na svijetu. Kao što je Javier Solana prihvatio imenovanje na mjesto šefa europske sigurnosti i unutarnje politike sredinom, od lipnja ove godine započelo je komešanje u diplomatskim krugovima oko imena njegova zamjenika. No, kako piše 'Liberation', nakon završetka rata na Kosovu započet će diplomatski rat u Europi. Drugi kandidati su bili na popisu prije Robertsona. Prvo njemački ministar obrane Rudolf Scharping koji je odbio imenovanje jer nije želio napustiti domaću njemačku scenu. Potom danski ministar obrane Hans Hoeckerup koji je imao, 'veliki hendikep u očima Francuza', jer Danska nije prihvatila Maastrichtskim sporazumom i poglavlje koje se odnosi na europsku obranu. Napokon, belgijski premijer Jean Lipp Deon bio je još jedan od kandidata kojega su međutim Amerikanci i Britanci eliminirali riječima da 'nije dovoljno značajan'. U tom trenutku Britanci su ugledali priliku za svog ministra obrane koji je, obavljajući razne dužnosti u istom ministarstvu, pratio akcije saveznika od Zaljevskog rata. Za rata na Kosovu George Robertson je u svakodnevnim emisijama na britanskoj televiziji branio stajalište vlade i opravdanost ratne opcije, ne štedeći pritom pogrdne epitete za srpske političare, a jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića je zvao vragom, piše 'Liberation'. Isti dnevnik prenosi komentar neimenovanoga francuskog diplomata koji kaže da je, unatoč tradicionalno dobrih odnosa Britanije i Sjedinjenih Američkih Država, bivši britanski ministar najbolji mogući izbora za eventualnu obranu europskih interesa od američkih. 'Le Figaro' u članku 'Highlander na vrhu NATO-a' prenosi izjavu Robertsona u kojem precizira osnovne smjernice NATO-ve politike. 'NATO mora izvući poruku iz svoje pobjede na Kosovu, stvoriti vlastiti identitet europske obrane i mora raditi u cilju svojeg proširenja i poboljšanja odnosa s Rusijom i Ukrajinom. Dok se na europskom kontinentu krajolik europske obrambene i NATO politike polako iscrtava, s druge strane zemljine kugle, u Kini, obavljaju se pokusi najnovije rakete zemlja-zemlja, dometa 7-8 tisuća kilometara, piše 'Le Monde'. Raketa 'Istočni vjetar' moći će dosegnuti obale Sjevernoameričkog kontinenta. Iako je glasnogovornik američkoga State Departmenta James Rubin u službenom priopćenju pokušao umanjiti važnost najnovijeg vojnog pothvata Kine, zapadni diplomati u Pekingu objašnjavaju raketne pokuse kao poruku Zapadu da se Kina mora poštovati, osobito nakon poniženja koje je doživjela bombardiranjem njezina beogradskog veleposlanstva. Jedini dnevnik koji veću pozornost posvećuje događajima na srpskoj političkoj sceni i Kosovu je 'Le Monde'. U napisu 'Srpske žrtve' dnevnik prenosi da su kolone albanskih sada zamijenile kolone srpskih izbjeglica. Iako nisu jednakih razmjera kao zločini počinjeni nad albanskim stanovništvom, 'Le Monde' piše da su stradanja srpskog stanovništva jednako za osudu kao i ona nad albanskim. Dnevnik zaključuje da je u interesu pravde, demokracije i multietničkog ideala u čije ime se međunarodna zajednica angažirala u sukobu, potrebno osuditi srpske zločince, ali odbaciti kolektivnu krivnju srpskog naroda. 'Le Monde' daje i dugu reportažu pod naslovom 'Prokletstvo Katića' o srpskoj porodici koja je 1991. godine pobjegla iz krajine, 1995. se nastanila na Kosovu, da bi u lipnju ponovno napustila tek stvoreno ognjište. Ispod slike stoje riječi člana porodice: 'Za nas se nitko ne zanima, samo su Albanci važni. Ali iako živimo jednaku tragediju kao i oni, svijet je baš briga za nas. Nikada nitko neće pomoći Srbiji niti Srbima'. U kratkom članku 'Wesley Clarke se nije slagao s generalom Jacksonom', 'Le Monde' daje moguće odgovore zašto je američki general Clarke bio smijenjen sa svoje dužnosti dva mjeseca prije kraja mandata. Pozivajući se na članak 'Newsweeka' objavljenog 2. kolovoza, dnevnik prenosi da je Clarkova naredba da se pošalju helikopteri na prištinsku zračnu luku neposredno pred slijetanje ruskih transportera 11. lipnja, a da bi se spriječio dolazak ruskih jedinica, bio ignoriran od generala Jacksona. Jackson se usprotivio riječima 'Neću zbog vas izazvati III. svjetski rat'. Spor između dva generala doveo je do pada Clarka, zaključuje dnevnik. (RFI)