SL-sporazumi SL DELO 3.8. CILJEVI STABIL. SPORAZUMA SLOVENIJADELO3. VIII. 1999.Cilj je mirnija i jedinstvenija EuropaStojan Žitko osvrće se na sarajevski sastanak na vrhu; u podnaslovu članka navode se riječi Ernesta Petriča:
"Sudjelovat ćemo svakako, ali nije nam do novih regionalnih povezivanja". Žitko državnog tajnika u ministarstvu vanjskih poslova, ujedno državnog koordinatora na tom području, navodi u tekstu rečenicom da će "Slovenija odbaciti moguće pokušaje da se u tom okviru oblikuju 'regionalne' političke ili gospodarske veze ili institucije". Objašnjava se da "stabilizacijski sporazum nije međunarodni ugovor, da ga nisu potpisivali i da ga neće trebati ratificirati, pa se ne može govoriti o formalnim članovima, nego više o 29 država koje su različito spremne sudjelovati za veću stabilnost, sigurnost i gospodarsko blagostanje na tom području. Važno je da sporazum nigdje ne određuje naziv regije, pa ni što bi trebalo razumijevati pod jugoistočnom Europom, što sigurno olakšava slovenski pristup da sasma dostaje ako su za njegovo izvođenje predviđeni neformalniji oblici djelovanja..."Glede uvjeravanja da će neke sudionice Stabilizacijskoga sporazuma
SLOVENIJA
DELO
3. VIII. 1999.
Cilj je mirnija i jedinstvenija Europa
Stojan Žitko osvrće se na sarajevski sastanak na vrhu; u podnaslovu
članka navode se riječi Ernesta Petriča: "Sudjelovat ćemo svakako,
ali nije nam do novih regionalnih povezivanja". Žitko državnog
tajnika u ministarstvu vanjskih poslova, ujedno državnog
koordinatora na tom području, navodi u tekstu rečenicom da će
"Slovenija odbaciti moguće pokušaje da se u tom okviru oblikuju
'regionalne' političke ili gospodarske veze ili institucije".
Objašnjava se da "stabilizacijski sporazum nije međunarodni
ugovor, da ga nisu potpisivali i da ga neće trebati ratificirati, pa
se ne može govoriti o formalnim članovima, nego više o 29 država
koje su različito spremne sudjelovati za veću stabilnost,
sigurnost i gospodarsko blagostanje na tom području. Važno je da
sporazum nigdje ne određuje naziv regije, pa ni što bi trebalo
razumijevati pod jugoistočnom Europom, što sigurno olakšava
slovenski pristup da sasma dostaje ako su za njegovo izvođenje
predviđeni neformalniji oblici djelovanja..."
Glede uvjeravanja da će neke sudionice Stabilizacijskoga sporazuma
moći brže ući u neke oblike europske i euroatlantske suradnje (EU i
NATO), "Slovenija misli da Stabilizacijski sporazum ne može biti
kraći put do tih integracija, ali može nekim državama s toga
područja pomoći da se za njih brže osposobe. Je li možda američki
predsjednik Clinton u svom nastupu u Sarajevu mislio i na Sloveniju
kao na državu kojoj je premalo stalo do susjeda i željela bi sama
žuriti prema Bruxellesu. Na to pitanje Ernest Petrič ponovno
odgovara da će naša država biti vrlo oprezna i odbijajuća prema
svakom mogućem uključivanju u takve integracije 'u paketu'. Slično
recimo misle i Estonci, a zasad još vrijedi da te stvari teku
'individualno'".