VOA 1. VIII. O RATNIM ZLOČINIMA

GLAS AMERIKE - VOA 1. VIII. 1999. Kako kazniti ratne zločine koje su 'svi činili'? Prilog Bojana Klime. U Memorijalnom muzeju holokausta u Washingtonu prošloga je tjedna bilo govora o istrazi i kažnjavanju ratnih zločina počinjenih u ratovima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Na panelu su govorili američki pravni stručnjaci i novinari koji su posljednjih godina izvještavali s balkanskih ratišta. Jedna od tema o kojima se raspravljalo bila je - kako kazniti sve one obične građane Srbije, koji su posljednjih deset godina dragovoljno sudjelovali u ostvarivanju koncepcije velike Srbije i koji su - boreći se za nju - počinili ratne zločine. Treba li kosovske Albance, a konačno i svjetsku javnost, zadovoljiti činjenica što je haaški sud za zločine počinjene na Kosovu optužio Slobodana Miloševića i desetak njegovih najbližih suradnika? Kako kazniti sve one civile koji su proljetos dragovoljno sudjelovali u pogromima Albanaca, pljački, silovanjima i ubijanjima? Ta su pitanja sudionicima panela u Memorijalnom muzeju holokausta upućena iz publike, okupljene u muzeju holokausta. Ed Vulliamy, ratni dopisnik britanskog dnevnika 'The Guardian', koji je izvještavao o ratu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, na to je pitanje odgovorio: = Ne znam što treba učiniti u tim slučajevima. Razlika između situacije u Njemačkoj 1945. godine i situacije u Jugoslaviji 1999. godine je u tome što je Njemačka bila kažnjena potpunim vojnim porazom. Milošević nije doživio takav potpun poraz. Pitanje o kolektivnoj krivnji i odgovornosti srpskog naroda bilo je inspirirano knjigom američkog povjesničara Daniela Goldhagena 'Hitlerovi dragovoljni krvnici', koja je objavljena prije nekoliko godina. U njoj Goldhagen za nacistički holokaust optužuje ne samo SS i nacističku vrhušku, već cijeli njemački narod, koji je - kako on tvrdi - u velikoj mjeri sudjelovao u takozvanom 'konačnom rješavanju židovskog pitanja'. David Rieff, američki neovisni novinar koji je izvještavao iz rata u Bosni i Hercegovini, kaže da međunarodna zajednica u prošlosti nije bila sposobna odrediti jasan odnos između krivnje pojedinca i kolektivne odgovornosti cijele nacije za ratne zločine počinjene u njezino ime. = To se nije dogodilo čak niti u Japanu, koji je bio pod dugogodišnjom američkom okupacijom. Ako je taj odnos negdje bio malo jasniji, bilo je to u Njemačkoj, nakon rata. Čak niti u Austriji se to nije postiglo. Naime, Austrijanci su revidirali vlastitu povijest te se proglasili prvim Hitlerovim žrtvama', primjećuje David Rieff, a o Srbiji kaže: Ne možete u zatvor staviti cijelu Srbiju. Situacija tamo je vrlo trusna. Oporba je vrlo nacionalistička, ona o mnogim stvarima razmišlja na isti način kao i režim koji je počinio sve te zločine. Možda je rješenje koje je najbliže utvrđivanju odnosa između individualne krivnje i kolektivne odgovornosti cijelog naroda Ruanda, gdje je nova vlast uhitila 120 tisuća ljudi, koji su optuženi za ratne zločine. Ta su uhićenja u pravnom smislu, naravno, često vrlo kontroverzna. David Rieff želju da se kazne ratni zločini naziva 'stoljetnom željom'. Međutim, međunarodne institucije koje bi je trebale ostvariti - poput haaškog suda - tek su u začetku. = Ima tu dosta lutanja. To treba priznati već na početku. Mislim da istrazi i kažnjavanju ratnih zločina treba pristupiti na ovakav način: treba biti odlučan u istrazi i njihovu kažnjavanju, ali kada se radi o očekivanjima - treba biti skroman i oprezan. Također treba biti spreman na činjenicu da će posljedice cijelog projekta možda ponekad biti neočekivane i neželjene, upozorava David Rieff. Roya Gutmana, novinara newyorškog dnevnika 'Newsday', u Sjedinjenim Državama smatraju čovjekom koji je otkrio srpske koncentracijske logore u zapadnoj Bosni. Za svoja izvješća iz rata u Bosni dobio je i Pulitzerovu nagradu. On smatra da javnost u svojim očekivanjima ne bi trebala biti toliko skromna: = Sve dok se ne postigne pravda, sve dok se na individualnoj osnovi ne utvrdi tko je za što odgovoran, na Balkanu neće biti mira. Zanimljivo je da je haaški sud, završetkom kosovske krize, dobio ovlasti da djeluje na Kosovu, i to od Vijeća sigurnosti koje je zatražilo od NATO saveza da haaškom sudu u svakom pogledu pomogne. Na žalost, haaški sud je od Ujedinjenih naroda trebao dobiti ovlast nad Srbijom a ne nad Kosovom! Kažem na žalost jer bi jedino na taj način - odlaskom sudskih istražitelja u Srbiju - počelo stvarno rješavanje balkanskog problema. Ako se to ne učini, moramo biti spremni na dugotrajni međunarodni angažman u tom dijelu svijeta. (VOA)