ZAGREB, 2. kolovoza (Hina) - Hrvatski poduzetnici najčešće se bave trgovinom, sjedište im je u Zagrebu odnosno njegovoj okolici, raspolažu skromnom imovinom, ostvaruju niske prihode i zapošljavaju malo djelatnika. Takav 'opis'
prosječnog hrvatskog poduzetnika može se isčitati iz informacije Zavoda za platni promet o financijskim stanju i rezultatima poslovanja hrvatskih poduzetnika u prošloj godini.
ZAGREB, 2. kolovoza (Hina) - Hrvatski poduzetnici najčešće se bave
trgovinom, sjedište im je u Zagrebu odnosno njegovoj okolici,
raspolažu skromnom imovinom, ostvaruju niske prihode i
zapošljavaju malo djelatnika. Takav 'opis' prosječnog hrvatskog
poduzetnika može se isčitati iz informacije Zavoda za platni promet
o financijskim stanju i rezultatima poslovanja hrvatskih
poduzetnika u prošloj godini.#L#
Podaci pokazuju kako je koncentracija poduzetnika i nadalje
prisutna ponajprije u području trgovine, a potom u poslovanju
nekretninama te zatim u prerađivačkoj industriji.
Od 62.050 poduzetnika, koji su obuhvaćeni statističkim
istraživanjem, gotovo polovica, točnije 46 posto je iz područja
trgovine. Daljih 15,6 posto poduzetnika spada u područje
djelatnosti poslovanje nekretninama, a tek su potom, sa 14,5 posto,
zastupljene tvrtke iz prerađivačke industrije.
Struktura hrvatskog gospodarstva od prije Domovinskog rata do
danas bitno je izmijenjena, napominju u ZAP-u, a te se promjene
ogledaju u opadanju značaja proizvodnje i dominaciji trgovine, na
koju je, primjerice, 1990. godine otpadalo 36,3 poduzetnika.
Prema sjedištu tvrtke poduzetnici su u najvećoj mjeri
koncentrirani u Zagrebu i njegovoj okolici te osjetno manje u još
četiri regionalna centra, dok je u ostalim dijelovima Hrvatske
registriran nerazmjerno skroman broj poduzetnika.
Tako na području Zagreba i Zagrebačke županije sjedište ima 25.983
poduzetnika ili gotovo 42 posto od ukupnog broja. Na području
Splita i Dalmacije registriran je 6.791 poduzetnik ili 10,9 posto
od ukupnog broja, na riječkom području 5.729 ili 9,2 posto,
području Istre 4.354 ili sedam posto te na osječkom području 3.105
ili pet posto. Takva prostorna raspoređenost, doduše, ne odražava
stvarne razmjere njihovih poslovnih aktivnosti koje nisu
ograničene samo na sjedište trgovačkog društva.
Razvrstavanje trgovačkih društava, prema Zakonu o računovodstvu,
pokazuje, pak, da 96 posto poduzetnika spada u male.
Godišnje statističke izvještaje za 1998. godinu bila su, prema
Registru računa ZAP-a, obvezna dostaviti 130.534 poduzetnika.
Od toga je 48.566 poduzetnika ili više od jedne trećine imao tzv.
mrtve račune, na koje tijekom godine nije 'sjela' niti jedna kuna.
To znači da toliko poduzetnike tijekom prošle godine uopće nije
poslovalo.
Statističke izvještaje podnijelo je 62.050 poduzetnika, a među
onima koju tu obvezu nisu nisu izvršili u pravilu su mali
poduzetnici, srednje velikih je 15 a velikih osam. Stoga se smatra
da je statističkim istraživanjem obuhvaćen reprezentativni dio
gospodarstva.
(Hina) ds