IZJAVA HRVATSKE VLADE O TVRDNJAMA TUŽITELJA HAŠKOG SUDA

ZAGREB, 29. srpnja (Hina) - Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici donijela Izjavu u kojoj "odlučno odbacuje tvrdnje izrečene u završnoj riječi tužitelja Kaznenog suda u procesu generalu Blaškiću, kako je bošnjačko-hrvatski sukob u središnjoj Bosni imao elemente međunarodnog karaktera, optužujući vodstvo Republike Hrvatske, a doslovno i Predsjednika Republike, da je bilo najizravnije upleteno u njega".#L# "Tužitelj stavlja generala Blaškića i njegovo zapovjedništvo u širi teritorijalni kontekst, a događaje u Operativnoj zoni Srednja Bosna u širi politički kontekst BiH. Tužitelj u završnoj riječi navodi kako su hrvatsko državno vodstvo i posebno predsjednik Tuđman radili na podjeli BiH. Ovakve i slične nedokazane postavke tužitelj očito rabi kao sredstvo političkog pritiska i pokušava iskonstruirati tezu da je Republika Hrvatska bila uključena u međunarodni sukob u središnjoj Bosni. Za takve tvrdnje nema nikakvih uporišta ni u politici RH prema BiH, niti je takva ocjena ikad iznesena u bilo kojoj od brojnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN. Nedopustive su - zato što su potpuno neutemeljene - ocjene tužitelja o navodnoj izravnoj intervenciji Republike Hrvatske koja je dovela do međunarodnog sukoba u BiH, kao i o aspiracijama za teritorijalnim proširenjem. Niz dosada potpisanih sporazuma između RH i BiH, kao i ovaj upravo postignuti Sporazum o granici, čije se potpisivanje očekuje ovih dana, jasno potvrđuju da je Hrvatska uvijek poštovala suverenitet BiH kao međunarodnopravnog subjekta. Ističemo kako je Republika Hrvatska prva država koja je priznala BiH i prva poslala veleposlanika u Sarajevo, još dok je taj grad bio u potpunom okruženju srpskih agresora i JNA. Upravo je hrvatska državna politika najaktivnije radila na uobličavanju ideje i na stvaranju Federacije BiH, čiji je cilj bilo i institucionalno i legalno očuvanje opstojnosti Hrvata u BiH i suradnja s Bošnjacima-Muslimanima. Federacija BiH, nastala na temelju Washingtonskih sporazuma, bila je presudna i za opstojnost Bošnjaka-Muslimana, jer je to bio jedini državni oblik i teritorij u kojemu su, zajedno s Hrvatima, sačuvali i gradili početke sadašnje bosansko-hercegovačke dvoentitetske države. Uz to, tijekom velikosrpske agresije na BiH, Hrvatska je zbrinula najmanje pola milijuna izbjeglica s područja te države, velikim dijelom Bošnjaka-Muslimana, a preko hrvatskog je teritorija, uz znanje i suglasnost hrvatskih vlasti, prolazila gotovo sva humanitarna pomoć i vojna oprema za potrebe obrane i opstanka Federacije BiH, odnosno hrvatskog i bošnjačkog naroda. Takva politika Republike Hrvatske, oko zbrinjavanja izbjeglica i osiguranja humanitarne pomoći i opreme, provođena je i u vrijeme bošnjačko-hrvatskog sukoba u BiH. RH i BiH potpisale su 1992. godine Sporazum o suradnji i prijateljstvu, te time postavile i okvir svojih odnosa. Predsjednici dviju država, dr. Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, potpisali su 1994. godine u Ženevi Sporazum o zajedničkoj obrani, a kasnije je postignut dogovor o imenovanju generala zbora Janka Bobetka za načelnika zajedničkog stožera obrane. Splitskom deklaracijom iz srpnja 1995. Republika Hrvatska i Federacija BiH obvezale su se na oživotvorenje Washingtonskih sporazuma, suradnju u zajedničkoj obrani i postizanje političkog rješenja za budućnost BiH. Nekoliko tjedana kasnije, došlo je do završnih operacija na teritoriju Republike Hrvatske i Federacije BiH, čiji je rezultat bio i kraj srpske okupacije zapadnog dijela BiH, odnosno oslobađanje petine ukupnog teritorija susjedne države. To je otvorilo put Okvirnom mirovnom sporazumu za BiH, odnosno svekolikom Daytonskom procesu. Hrvatska i njezino vodstvo će, unatoč dubokom nezadovoljstvu završnom rječju u procesu Blaškić, i nedopustivom uplitanju u državnu politiku s povjesno neutemeljenim i proizvoljnim političkim kvalifikacijama, održati dosadašnju razinu odnosa sa sudom u Haagu. Hrvatska koja je među prvima predložila osnivanje tog Suda, donijela Ustavni zakon o suradnji sa Sudom, te bila najkooperativnija u suradnji s njim, ima pravo očekivati i uvjerena je da će Sud sve svoje odluke temeljiti na činjenicama, a ne na apstraktnim hipotezama i političkim spekulacijama koje izlaze izvan okvira samog procesa", stoji u priopćenju Ureda za odnose s javnošću Vlade RH. (Hina) pp dd