RFI 28. VII. UTJECAJ KOSOVA NA AZIJU

FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI 28. VII. 1999. Stanko Cerović u dosjeu o međunarodnoj politici govori o utjecaju kosovske krize na odnose u drugim dijelovima svijeta, posebno u Aziji. "Današnji 'Le Monde' posvetio je nekoliko članaka napetom stanju na Dalekom istoku. Našim slušateljima se čini da ih se ta tema ne tiče jer su zauzeti posljedicama kosovskoga rata i planovima za rekonstrukciju Balkana, ali to može poslužiti kao dokaz povezanosti svijeta. Rat NATO-a u Jugoslaviji ima izravne posljedice i na zbivanja na drugoj strani svijeta. 'Le Monde' je to nazvao kosovski sindrom i perverzne posljedice rata na Kosovu u cijeloj istočnoj Aziji. Zvecka se naime oružjem na dvije osjetljive točke u Aziji, u Sjevernoj Koreji, koja ubrzava svoju izgradnju raketnih projektila i možda atomskog oružja, i u odnosima između Kine i Tajvana, jer Tajvan dovodi u pitanju samu zamisao o tome da je taj otok još dio jedne i nedjeljive Kine. U Pekingu je to izazvalo žestoke reakcije, primjećuje se koncentracija kineskih jedinica prema Tajvanu, ozbiljno se govori o mogućnosti najgore krize. Tajvan je kineski otok na koji su se sklonile trupe Čan Kaj Šeka nakon kineske revolucije i od tada su Kina i Tajvan u zbilji dvije države jer su dva politička sustava, ali opet nikada nije prihvatila ni Kina ni međunarodna zajednica da se ta država može podijeliti na temelju samo tih političkih podjela. Tu Kina gura ideju o jednoj državi sa dva politička sustava, dok tajvanski čelnici povremeno inzistiraju na državnoj neovisnosti. Takvu je političku bombu poslao tajvanski predsjednik 9. lipnja kad je izjavio da odnosi Kine i Tajvana moraju biti odnosi dviju država. I to izazivanje krize s tajvanske strane sigurno je povezano s odnosima između Kine i Sjedinjenih Država koji su se pogoršali nakon rata u Jugoslaviji, jer Tajvan ne šalje takve izazove bez konzultacija s Washingtonom, s kojim ima više nego bliske diplomatske odnose. S druge strane, kako ocjenjuju izvjestitelji, Kina je sada podržala program naoružavanja Sjeverne Koreje, ponovno zbog pogoršavanja odnosa sa Sjedinjenim Državama. Sjeverna je Koreja prošlog kolovoza ispalila projektil koji je pao u ocean nakon što je nadletio japanski teritorij, i to je već izazvalo jezu u Japanu i cijeloj Aziji i sad se opet pojavljuju slične bojazni. Sada prijeđimo na ono što 'Le Monde' naziva perverznim posljedicama rata na Kosovu. Te su posljedice ponajprije diplomatske i političke, ali i vojne. Diplomatske su vezane uz uklanjanje Ujedinjenih naroda sa svjetske pozornice, što se sada čini neizbježnim procesom. To je opasno pogodilo odnose među svim državama. Nema posrednih ni zaštitnih mehanizama. To je učinilo da se Japan, kako piše 'Le Monde', zbog specijalnih odnosa s Washingtonom, nalazi u prvom planu ukoliko dođe do regionalnih sukoba. Nema načina da se pozicije izraze preko Ujedinjenih naroda i tako ublaže. Političke su posljedice toga da su sve zemlje shvatile da se mogu naći u situaciji Jugoslavije, u Aziji još više jer je tamo kriza latentna zbog strateških odnosa Kine i Amerike, i zbog spomenutih kriznih žarišta oko Tajvana i Sjeverne Koreje. Zbog rata u Jugoslaviji Washington je usred tog rata nametnuo Japanu objavljivanje nove orijentacije u vojnom japansko-američkom savezu - to je bila poruka Kini, ali i ostalim zemljama jer se u Aziji to shvatilo kao širenje NATO saveza na Aziju. To je sigurno točno jer je diplomatski sukob između nekih europskih zemalja i Washingtona bio upravo u tome - odbijanje Europe da prihvati svjetsku ulogu NATO-a jer europske države ne žele biti uključene u krize izvan Europe. Ali, kako opet piše 'Le Monde', u vezi s Japanom daleko smo od složne potpore toj novoj orijentaciji. Stajalište je jednostavno: ne uvoziti u Aziju ono što se zove 'nove metode NATO saveza'. Tako je rat na Kosovu učinio da dođe do osvješćivanja na međunarodnoj sceni u kome ima mnogo rizika jer podrazumijeva strah od novih metoda NATO-a. Zapadna je promidžba u tijeku rata sve učinila da protumači vojnu intervenciju kao izoliranu humanitarnu reakciju, a ne kao dio velike strategije, ali to nigdje izvan Zapada nikoga nije uvjerilo. I sada se realnost prilagođava odnosu snaga koje je intervencija NATO saveza brutalno najavila. Posljedica je nova utrka u naoružanju. Svi su shvatili da politički manevri i pregovori više ne znače mnogo. Lekcija koju je izvukla Kina iz rata na Kosovu, piše list, jednostavna je. Tehnološka je nadmoćnost odlučujuća i jedina zaštita je snažna vojna obrana. Način na koji je NATO vodio rat u Jugoslaviji raspalio je apetite za posjedovanjem raketnih projektila. 'Le Monde' navodi jednog američkog politologa, stručnjaka za Aziju, koji kaže: 'Pobjeda vojne koalicije iza Sjedinjenih Država na Kosovu ubrzat će razvitak i rasprostranjenost projektila i oružja za masovnu destrukciju u Aziji, iz jednostavnog razloga što zemlje tog područja ne žele postati novo Kosovo, meta napada NATO saveza bez sredstava obrane'. Dokaz koji sad daje Sjeverna Koreja u pregovorima s Amerikancima koji traže da ona zaustavi izgradnju novih projektile jest da ne žele da njihova zemlja postane nova Jugoslavija. 'Le Monde' je tako zaključio jedan od članaka: 'Tko će u ovom području odsad biti spreman poštovati dogovore o kontroli naoružanja kad je očito da ti dogovori stavljaju potpisnike u podčinjeni položaj'. Drugim riječima, ako Sjedinjene Države mogu voditi rat temeljen jedino na tehnološkoj nadmoći protiv bilo koje države, oslanjajući se isključivo na svoje interese, tko će prihvatiti da ne razvija ratnu tehologiju koja se u Americi stalno usavršava. Takvo razmišljanje je sada svuda prisutno. Naravno u Rusiji, ali i u Južnoj Americi i Africi, samo su te tenzije manje jer nema sile kao Kina koja je pozvana da se suprotstavlja jedinoj super-sili. To je nova realnost o kojoj govore mnogi politolozi, bez kritike ili pohvale. Samo zato što je tako, a ne drukčije. Nakon kraja hladnog rata realnost je američka super-sila. I kao uvijek u povijesti, htjele to one ili ne, države se s time moraju pomiriti. Rat na Kosovu je možda previše brutalna potvrda promjena i zato je izazvao takve strahove i potrese. Situacija nezgodna za europske države jest što je u tom ratu NATO savez nastupio kao zapadni blok koji provodi američku politiku, tako da europske države plaćaju cijenu politike velike sile, iako ne bi željele biti potpuno u nju uvučene kao vazalne države. Zato vjerojatno 'Le Monde' govori o tim posljedicama rata na Kosovu kao da su perverzne, tj. neočekivane i neželjene. Naprotiv, bilo bi čudo kad ne bi te posljedice bile točno takve kakve su na međunarodnoj pozornici: potres je bio neizbježan, samo treba nakon smirivanja vidjeti hoće li svijet izgledati bolje ili gore nego prije njega." (RFI)