VOA-B.B. GHALI OBJAVIO KNJIGU-24-7

GLAS AMERIKE - VOA 24. VII. 1999. B. B. Ghali o svom mandatu glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Prilog Bojana Klime "U redovitoj subotnjoj rubrici 'Svijet knjige' predstavljamo knjigu 'Unvanquished' Boutrosa Boutrosa Ghalija, bivšega glavnog tajnika Ujedinjenih naroda. Radi se o sjećanjima gospodina Ghalija na svoj petogodišnji mandat na čelu svjetske organizacije, od 1991. do 1996. godine. Ghali je bio prvi čelnik svjetske organizacije nakon hladnog rata. Zbog toga je njegov posao bio znatno drukčiji od posla njegovih prethodnika. Svjetska organizacija prvi put nije funkcionirala u sjeni hladnoratovskog nadmetanja između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza. Glavni izazov bili su regionalni sukobi - Bosna, Kambodža, Somalija, Haiti, Ruanda - u kojima velesile nisu imale vitalan interes. U prvi plan također dolazi problem unutarnje prirode: kako reformirati, odnosno smanjiti, golemi birokratski aparat, te kako prisiliti većinu članica da na vrijeme uplaćuju svoje financijske obveze prema Ujedinjenim narodima. Boutros Boutros Ghali, inače bivši egipatski diplomat i vladin dužnosnik, u svojoj knjizi 'Unvanquished' - u prijevodu 'Nepobijeđen' - opisuje kako se svjetska organizacija nosila sa svim tim problemima. No, najveći dio knjige posvećen je njegovu sukobu sa Sjedinjenim Državama, koje su bile vrlo nezadovoljne načinom na koji je on vodio svjetsku organizaciju. Ghaliju se zamjeralo nekoliko stvari: prvo što je - barem prema mišljenju Bijele kuće - ustrajno sprječavao vojnu akciju protiv bosanskih Srba; drugo što se odupirao korjenitim reformama svjetske organizacije; i, treće, što je podržao ideju o nekoj vrsti 'globalnog poreza' kojim bi se financirala djelatnost svjetske organizacije. Porez bi dolazio - prema zamisli gospodina Ghalija - od prodanih karata na međunarodnim avionskim letovima. Ta je ideja užasnula američke republikance, koji su i inače prilični skeptici kada su u pitanju međunarodne organizacije. Globalni porez, kao i navodna želja Boutrosa Boutrosa Ghalija da zapovijeda američkim vojnicima koji služe u mirovnim snagama UN-a, prelili su čašu i egipatski je diplomat sredinom devedesetih postao jedna od najnepopularnijih osoba u Sjedinjenim Državama. Bijela se kuća zbog toga usprotivila njegovu reizboru za drugi mandat, koji su inače odslužili svi njegovi prethodnici. Gospodin Ghali to tumači činjenicom što je vlada predsjednika Clintona na američkim predsjedničkim izborima '96. željela ostaviti dojam da je 'i ona - a ne samo republikanski kandidat Bob Dole - protiv Boutrosa Boutrosa Ghalija'. Sjedinjene su Države vetom blokirale reizbor egipatskog diplomata, iako su ga podržale sve ostale članice Ujedinjenih naroda. Gospodin Ghali ovaj postupak Washingtona naziva 'odbacivanjem demokracije'. Uvrijeđenost pa čak i srdžba na Washington u knjizi se vrlo lako razaznaje, pogotovo u opisima američkih diplomata. Boutros Boutros Ghali primjerice državnu tajnicu Madeleine Albright, koja je u prvoj polovici devedesetih bila američka veleposlanica u Ujedinjenim narodima, opisuje kao 'nisku i punašnu ženu', koja se 'izražavala praznim frazama, umjesto da se bavi biti problema'. Gospodin Ghali piše da Madeleine Albright nije bila upućena u glavnu vještinu svakog dobrog diplomata, a to je uvjeravanje druge strane u ispravnost vlastitog mišljenja. 'Umjesto toga, gospođa Albright je neprestano držala lekcije', prisjeća se bivši glavni tajnik Ghali. Glede sukoba u Hrvatskoj i Bosni, Boutros Ghali ponavlja stajališta zbog kojih je u te dvije zemlje bio krajnje nepopularan. Prvo, on smatra da su za rat bile podjednako odgovorne sve sukobljene strane. Najviše hvali međunarodne dužnosnike koji su dijelili njegovo mišljenje: lorda Carringtona, Roberta Owena, Yasushija Akashija. Osim toga, kao glavni tajnik svjetske organizacije, Boutros Boutros Ghali je bio uvjeren da se balkanskom sukobu pridaje odveć velika pozornost - na štetu ratova u Trećem svijetu. On se u knjizi osvrće na svoju izjavu Sarajlijama, za vrijeme najžešće opsade tog grada: 'Budite sigurni da u ovom trenutku na svijetu postoji barem deset kriza koje su gore od vaše. Jer, ovo je rat bogatih'. Boutros Boutros Ghali odgovora onima koji su ga kritizirali zbog ove netaktične izjave: 'Želio sam Sarajlijama reći nešto optimistično, pojačati im nadu. Činjenica je da je situacija u mnogim zemljama Afrike mnogo gora'. Glede prilično neslavne uloge UNPROFOR-a u bosanskohercegovačkom sukobu, gospodin Ghali tvrdi da su mandat mirovnih snaga 'određivale članice Vijeća sigurnosti' te da je bio onakav kakav je bio zbog toga što su to 'željele velike sile'". (VOA)