SL DELO 24.7. BUDIŠA KIČMA OPORBE

SLOVENIJA DELO 24. VII. 1999. Dvije godine s Tuđmanom u suložništvu Peter Potočnik objavljuje u Subotnjem prilogu lista razgovor s Draženom Budišom, "prvim čovjekom hrvatske oporbe", odnosno predsjednikom HSLS-a koji "predstavlja zajedno s Ivicom Račanom, predsjednikom SDP-a, kičmu hrvatske oporbe". Prvo pitanje odnosi se na koalicijski sporazum sa SDP-om. = (...) Vodstvo stranke me zadužilo da do Velike Gospe završim predizborne pregovore sa svim strankama oporbene šestorice. Vrijeme je da se odnosi šestorice potpuno razbistre, jer ako s kime ideš u koaliciju, onda se postavlja niz pitanja: od načina vođenja predizborne promidžbe, njezina plaćanja, zajedničkoga ili posebnog programa za birače koje treba i uvjeriti kako ćemo se nakon izbora prihvatiti posla. Premda se u redovima SDP-a čuju glasovi protiv izbornog sporazuma s našom strankom, uvjeren sam da će takav sporazum biti potpisan. - Glasovi protiv izbornoga dvojca Budiša-Račan pojavljuju se i u oporbenom tisku. Neki vam čak predbacuju da kujete tajnu urotu protiv birača u ortakluku s HDZ-om? = Iznenađuje me da je tako ozbiljan tjednik kakav je 'Nacional' nasjeo tezi pravaša Dobroslava Parage da zajedno s Račanom pripremamo koaliciju s HDZ-om, jer da smo se tako dogovorili u Predsjedničkim dvorima. U pozadini je politička borba protiv najjače oporbene političke skupine, koja se ostvaruje u povezivanju između HSLS-a i SDP-a. Kao što je nedavno javno rekao predstavnik za tisak HDZ-a Ivica Ropuš, u HDZ-u sami priznaju da je naša koalicija najozbiljnija konkurencija. Što se tiče Porečke skupine koju sačinjavaju preostali članovi šestorice - ideesovci, haesesovci, narodnjaci i Gotovčevi liberali - treba reći da uvažavamo sve uspostavljene odnose među strankama koji su nastali prije uspostavljanja šestorice oporbenih stranaka. S Račanom i nismo predviđali da će odnosi među našim strankama u jednoj godini toliko napredovati da tako reći samo čekamo potpis koalicijske pogodbe. (...) - Po svim istraživanjima javnoga mnijenja trebala bi obitelj liberala i socijaldemokrata donijeti glavni dobitak na izbornoj tomboli. Poslijeizbornu koaliciju za oblikovanje vlade bit će moguće sastaviti manjim dobicima na izborima drugih članova šestorice. A što ako ne bude moguć nijedan račun bez HDZ-a? = Budući da svojim biračima stalno dokazujemo da ni u jednom slučaju ne dolazi u obzir suradnja s HDZ-om, o tome ne treba gubiti riječi. No u HSLS-u možda više nego u drugim strankama naglašavamo da smo privrženici legitimizma. Zato nećemo promijeniti Ustav, ta biračima obećajemo da ćemo ga dosljedno poštovati. A to u našem aktualnom slučaju znači da nećemo posezati u ustavni položaj Predsjednika Republike, kojemu mandat, kao što znate, istječe g. 2002. Sudbina poslijeizborne Hrvatske je nekakva kohabitacija, divlji brak između izbornih pobjednika i najuglednijeg predstavnika poraženih koja će zacijelo biti prepletena s nebrojenim ozbiljnim kušnjama. Nismo pretjerano optimistični da će predsjednik Tuđman nakon naše očekivane izborne pobjede prekrižiti ruke; ne očekujemo da nas neće ometati u očekivanoj hrvatskoj inačici kohabitacije. No zbog toga svejedno za nas ne bi smio postati upitan ustavni položaj predsjednika države. I gornjem, županijskom domu Sabora mandat istječe tek g. 2002., a u njemu HDZ ima većinu. - Dosadašnja iskustva kažu da Županijski dom nije odigrao funkciju senata. Umjesto da podupire ili odbija prihvaćene zakone, primao ih je tako kao da glumi statista Zastupničkoga doma Sabora? = Kad se promijeni odnos snaga u Zastupničkom domu Sabora, Županijski dom sigurno će početi igrati svoju ustavnu ulogu, bude li naravno sadašnja oporba imala glavnu riječ u Zastupničkom domu. - U pozadini su i igre kako bi po hadezeovskoj slici sastavili ustavni sud koji bi mogao pri neuspješnom posredovanju Županijskog doma svaku odluku ili zakon donjega doma parlamenta proglasiti neustavnim. Ako se ispune najave zapravo razgovaram s predstavnikom izbornih pobjednika kad vaš položaj uistinu više neće biti zavidan? = Svakako! Prije više od godine i pol našu je stranku potreslo izdvajanje skupine bivšega predsjednika Vlada Gotovca koji je osnovao novu Liberalnu stranku. Izgubili smo važne i poznate ljude, pa i zastupnike i savjetnike u mjesnoj samoupravi. Predlagao sam da u okviru HSLS-a osnuju tzv. Gotovčevu frakciju, ali nije uspjelo. Sada se može reći da u HSLS-u nikad nismo imali više aktivnih članova.(...) - U Hrvatskoj ima liberalizam dugu tradiciju koju su prekinuli bivši režimi - ustaški i komunistički. Zato nije slučaj da se vaša stranka - svibnja 1989. - na hrvatskoj političkoj pozornici pojavila prva s većim naglaskom na socijalno nego na liberalno. Je li već tada u pozadini bila frakcijska borba? = Tako je. Već kad je nastajalo ime stranke, njime smo pokušali zadovoljiti dvije struje. Poslije se pokazalo da suvremeno društvo ide u smjeru socijalnog liberalizma ili liberalizma sa snažno naglašenom socijalnom komponentom. Vodeći socijaldemokrati u Europi prihvatili su program socijalnog liberalizma, čime su nekoliko koraka odstupili od klasične socijaldemokracije. Britanski premijer Tony Blair recimo zagovara politiku koja više naglašava socijalni liberalizam nego klasičnu socijaldemokraciju. Prema tome je ime naše stranke premda je nastalo kao kompromis među tadašnjim strujama, pogodilo cilj i ide u smjeru suvremenog europskoga društva. - Što je u pozadini igre o kojoj je i javnosti jasno da proizlazi iz neplodnih pregovora HDZ-a s vama, odnosno šestoricom? = Čini mi se da je riječ o prikrivanju teških gospodarskih socijalnih pa i političkih pitanja, s kojima se oporba zadnjih tjedana nije bavila jer je svu pozornost usmjerila pripremama za izbore. (...) Objavljeni su dokumenti koji dokazuju da Hrvatska pred haaškim sudom priprema obranu s tezom koja vojnu operaciju Oluja tretira kao neoružani spor čime zapravo kupuje vrijeme da bi onemogućila moguće izručenje kakvoga hrvatskoga generala haaškom sudu. Ujedno je vlast uložila optužnicu protiv SR Jugoslavije za oružani napad odnosno agresiju na Hrvatsku. (...) U nekoliko mjeseci do izbora moramo političku javnost i birače uvjeriti da nakon izbora neće teći med i mlijeko. Osim teških gospodarskih i socijalnih prilika čekaju nas velike političke teme koje bi bile teške i kad bi živjeli u sanjanim gospodarskim i socijalnim prilikama. S miješanim osjećajima proučio sam tekst dokumenta. Bili bismo zadovoljni kad bi države koje stupaju u sporazum stabilnosti bile u posve jednakom položaju, a ne da se osniva posebna skupina država zapadnoga Balkana, koji ima osobito nakon krvavih devedesetih negativan prizvuk, a sastavljaju je Hrvatska, BiH, Makedonija, Albanija i SRJ. - Prije dva mjeseca neki vaši ekonomisti bili su uvjereni da je za svekoliku hrvatsku krizu trenutno jedino rješenje smjesta ustanoviti prijelaznu tehničku vladu. Je li takav prijedlog još aktualan? = Više nije, zapravo nikad nije bio, ali ne poradi potreba nego zbog političkih odnosa koji takvo rješenje ne dopuštaju. - ...Kakvi su vaši odnosi sa slovenskom LDS? = (...) Ukratko odnosi su solidni, a istina je da nisu intenzivni, također zbog različitog položaja naših i Drnovšekovih liberala. U našoj stranci vrlo potanko pratimo sve što se događa i ne događa u hrvatsko-slovenskim odnosima. Veselimo se svakom napretku, zabrinuti smo pri zastojima kakvih bi sasvim sigurno bilo manje kad bi u Hrvatskoj bio na vlasti onaj dio oporbe koji ima najveće mogućnosti za pobjedu."