PORGES: HRVATSKA U ČLANSTVU WTO-A DO KRAJA GODINE

ZAGREB, 25. srpnja (Hina) - Tajništvo Svjetske trgovinske organizacije (WTO) do kraja bi srpnja trebalo izraditi završni nacrt izvješća o postupku cjelokupnog prijama Hrvatske u tu organizaciju. Njime se, ustvari, potvrđuje usklađenost hrvatskog zakonodavstva s pravilima WTO-a. U rujnu bi bila održana završna formalna sjednica Radne skupine koja bi trebala prihvatiti izvješće i proslijediti ga Glavnom vijeću WTO-a na odlučivanje. Ono dvotrećinskom većinom odlučuje o prijamu i poziva hrvatsku Vladu na potpis teksta za pristup WTO-u. Za očekivati je da proceduralni dio bude završen najkasnije dva mjeseca nakon toga, odnosno do početka ministarske konferencije WTO-a 30. studenoga u Seattlu, na kojoj bi Hrvatska nastupila kao formalna i punopravna članica organizacije, izjavio je za Hinu ministar gospodarstva Nenad Porges.#L# Pomoćnik ministra gospodarstva i voditelj izaslanstva za pregovore s WTO-om Neven Mimica pojašnjava kako su početkom srpnja s američkim izaslanstvom uklonjene sve prijeporne točke glede carina za preostale poljoprivredno-prehrambene proizvode i koncesija za audiovizualne usluge, čime su praktički završili dvostrani pregovori sa svim zainteresiranim državama, osim s Republikom Slovenijom. Naime, iako Hrvatska jedino sa Slovenijom ima potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini, to, na iznenađenje hrvatske strane, nije bitno utjecalo na visoke zahtjeve slovenske strane glede carina za poljoprivredno-prehrambene proizvode, kaže Mimica. Iako slovenska strana izjavljuje da podržava hrvatski pristup WTO- u istodobno se učestalo spominje potreba prethodnog potpisa ugovora o rješavanju imovinsko-pravnih pitanja, jer to traži WTO. Mimica naglašava, a to potvrđuje i hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova, da WTO kao i ostale zemlje članice ne zahtijevaju od Hrvatske da prethodno uredi svoje imovinske odnose sa Slovenijom i ne stavlja to kao prepreku Hrvatskoj za članstvom u ovoj organizaciji, u kojoj je sada 135 država i među kojima se odvija više od 90 posto svjetske trgovine. Govoreći o carinama za industrijske proizvode, voditelj hrvatskog izaslanstva naglašava da je u dvostranim pregovorima sa pregovaračkim partnerima postignut dogovor tako da maksimalna visina carinske zaštite iznosi 18 do 20, a ne 25 posto i odnosi se na naftne derivate, cement, gotove tekstilne proizvode, neke vrste papira, bitumenske proizvode. Za veći dio ostalih proizvoda visina carinske zaštite na koju se namjerava obvezati Hrvatska u rasponu je od 10-15 posto. Iznimku čine one grupe proizvoda za koje najznačajniji pregovarački partneri (EU i SAD) inzistiraju na prihvaćanju dogovora u okviru Urugvajske runde pregovora o potpunom ukidanju carina (lijekovi, papir, željezo, čelik, obojeni metali, drvo i oprema za graditeljstvo, medicinska oprema, namještaj i igračke) ili harmonizaciju carina na razini 5,5 posto ili 6,5 posto za proizvode kemijske industrije. Za spomenute je proizvode prihvaćena nulta carinska stopa (0 posto) u slučajevima kada se radi o robi za koju, u sirovinskom segmentu, nema proizvodnih mogućnosti u Hrvatskoj ili se u domaćem prerađivačkom sektoru ne proizvode, a niti je za očekivati da bi se mogle početi proizvoditi. Kod proizvoda za koje postoje proizvodne mogućnosti ili se proizvode u određenom opsegu, zahtjev za ukidanjem carina nije prihvaćen, ali je prihvaćeno postupno sniženje carina kroz 2 ili 5 godina, na razinu 10 ili 5 posto. Kod najvećeg dijela proizvoda kemijske industrije prihvaćene su carine od 5,5 ili 6,5 posto ulaskom u WTO, s time da je kod dijela proizvoda koji se proizvode u Republici Hrvatskoj prihvaćanje te razine carinske zaštite prolongirano na dvije odnosno pet godina. Najteži su pregovori bili kod poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a prihvaćeno je da se snižavanje carina za pojedine osjetljive proizvode obavlja postupno tijekom prijelaznog razdoblja od 5 godina. Ponuda hrvatske strane dovodi ukupnu prosječnu carinsku zaštitu za poljoprivredno-prehrambene robe na razinu od oko polovice sada važeće stope carine koja iznosi oko 35 posto, rekao je Mimica. Voditelj hrvatskog izaslanstva naglašava da je u dvostranim pregovorima oko visine carina za industrijske i poljoprivredno prehrambene proizvode hrvatska strana postigla povoljan ishod ne samo u odnosu na visinu carina, koje su razmjerno više nego kod drugih zemalja koje su tijekom posljednjih nekoliko godina postale članice WTO-a, već osobito u odnosu na duljinu prijelaznog razdoblja (2-7 godina) u kojima će se postupno snižavati carine do dogovorene razine. Ta dulja prijelazna razdoblja rezultat su napora pregovaračkog izaslanstva da se na ovaj način ublaže početni učinci tržišta, polazeći od specifičnih problema u hrvatskom gospodarstvu prouzročenih prvenstveno ratnim razaranjima i agresijom na Republiku Hrvatsku, zaključio je Mimica. (Hina) db db