ZAGREB, 23. srpnja (Hina) - Odluka Svjetske banke o uskraćivanju jamstava za gradnju autoceste Zagreb-Goričan temeljila se na procjeni te institucije o ekonomskoj neopravdanosti projekta, kao i općoj ocjeni o neodrživo visokim
ulaganjima u cestogradnju uz istodobno nezadovoljavajuće niska izdvajanja za održavanje prometnica u Hrvatskoj, kazao je u petak predstavnik Svjetske banke.
ZAGREB, 23. srpnja (Hina) - Odluka Svjetske banke o uskraćivanju
jamstava za gradnju autoceste Zagreb-Goričan temeljila se na
procjeni te institucije o ekonomskoj neopravdanosti projekta, kao
i općoj ocjeni o neodrživo visokim ulaganjima u cestogradnju uz
istodobno nezadovoljavajuće niska izdvajanja za održavanje
prometnica u Hrvatskoj, kazao je u petak predstavnik Svjetske
banke. #L#
"Nije bilo nijednog političkog razloga u toj odluci", rekao je na
konferenciji za novinare u Zagrebu voditelj ureda Svjetske banke za
Hrvatsku Šandor Šipoš, pojašnjavajući da je Hrvatskoj prvi puta
odbijen zahtjev za takvim jamstvom još u travnju ove godine, pa,
stoga, konačna odluka nije "došla iz vedra neba".
Hrvatski mediji u petak su, pozivajući se na neimenovane izvore,
objavili da razlog takve odluke leži u lošoj gospodarskoj
sitauaciji u Hrvatskoj, prevelikoj javnoj potrošnji i
nepotpisivanju ugovora sa MMF-om.
Sa hrvatskom vladom vodi se "plodonosni dijalog" o prometnim
pitanjima, kazao je Šipoš, pri čemu razilaženja postoje u dva
pitanja.
"Vjerujemo da Hrvatska previše ulaže u neekonomične ceste i da su
joj planovi preambiciozni", drži predstavnik Svjetske banke, a
upravo zbog tog prekomjernog investiranja "nema dovoljno sredstava
za održavanje cesta".
U prilog tvrdnji o neekonomičnoj gradnji cesta Šipoš je naveo da se
tek na 20 od 326 kilometara autocesta u Hrvatskoj bilježi isplativ
prag prometa od 15 tisuća vozila po danu dok se, uz relaksirane
kriterije od 10 do 15 tisuća vozila, takav promet bilježi na oko 200
kilometara autocesta.
Hrvatska, po ocjeni Svjetske banke, gradi ceste šest puta brže od
zapadne Europe što predstavlja dodatno opterećenje na ekonomiju
zemlje koju je koncem prošle godine zahvatila recesija.
Usporedbe radi, kaže Šipoš, Hrvatska u uvjetima padajućeg BDP-a
izdvaja više od dva posto za cestogradnju, dok Poljska, Francuska
ili Britanija izdvajaju za iste potrebe 1 do 1,5 posto BDP.
Što se održavanja cesta tiče, Šipoš je kazao da je Hrvatska 1995.
potpisala u ugovoru sa Svjetskom bankom da će godišnje na to
izdvajati 98 milijuna dolara. U 1998. potrošeno je tek 32 milijuna
dolara i računica Svjetske banke govori da će zbog takvih podbačaja
sada biti potrebno izdvajati 170 milijuna dolara godišnje za
održavanje cesta.
Svjetska banka od 1994. odobrila je za Hrvatsku nekoliko projekata
na području transporta ukupne vrijednosti oko 300 milijuna
američkih dolara, a planiraju se još dva projekta za održavanje
prometnica i riječku luku.
Odbijanje jamstva "ne znači da ne želimo surađivati sa Hrvatskom",
kaže Šipoš, o čemu svjedoči i da je u vrijeme dok je Banka bila u
procesu odbijanja jamstava za Hrvatsku, Upravni odbor te
institucije u svibnju ove godine odobrio Strategiju pomoći razvoju
Hrvatske.
(Hina) ps ii