GS: SJETVA NA VIŠE POVRŠINA -PŠENICE DOVOLJNO DO IDUĆE ŽETVE

ZAGREB, 23. srpnja (Hina) - Operativnim planom jesenske sjetve, koji je hrvatska Vlada jučer prihvatila, ove se jeseni sjetva ozimih kultura planira na površini od 292.460 hektara, što je u odnosu na prošlogodišnju jesen kada je zasijano svega 224.593 hektara, više za 30 posto. Ovogodišnja žetva pšenice gotovo je završena, a sa 98,24 posto zasijanih površina dobiveno je 482.000 tona pšenice, što će po procjeni Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, iznešenoj na današnjoj konferenciji za novinare, uz zalihe biti dovoljno za hrvatske potrebe do iduće žetve.#L# Previđeno povećanje plana sjetve rezultat je nešto veće sjetve pšenice (82.582 ha), pšenice durum (734 ha), te uljane repice (3347 ha). Najveći dio površina koje se planira zasijati odnosi se na pšenicu - 220.000 ha, a planira se zasijati i stočni ječam na 20.000 ha isto koliko i uljane repice, povrća na 6100 ha, krmnog bilje na 7200 ha, zob na 2000 ha, pivarski ječam na 4000 ha, pšenica durum na tisuću ha, raž na 2500 ha, te ostalo bilje na 9660 ha. Kada je u pitanju raspored površina po županijama ukupno najveće površine bit će zasijane u Osiječko-baranjskoj (57.000 ha) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (33.000 ha). Sjetvom previđenih površina uz primjenu odgovarajuće tehnologije i agrotehničkih mjera može se očekivati proizvodnja pšenice od 900.000 tona, što je dovoljno za potrebe Hrvatske, istakno je pomoćnik ministra Vlado Bičanić. Uvažavajući postojeće proračunske mogućnosti Operativnim planom predviđeno je da će se kroz sustav poticaja po hektaru proizvodne površine poticati proizvodnja na 267.500 ha. Time se u odnosu na previđeni opseg jesenske sjetve u sustavu poticaja nalazi 91,5 posto sjetvenih površina. Poticat će se proizvodnja pšenice, durum pšenice, ječma (pivarskog i stočnog), uljane repice te raži. Prema Zakonu o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i šumarstvu utvrđeni su poticaji za pojedine kulture, a poticaji će se isplaćivati iz proračunskih sredstava za ovu godinu i to 50 posto u razdoblju kolovoz-listopad ove godine, te 50 posto iz proračuna za iduću godinu koja će se isplatiti nakon žetve iduće godine. Umjesto novčanih sredstava (50 posto od prava) u vrijednosti od 130,18 milijuna kuna, poljoprivrednicima će biti isporučen repromaterijal prema vlastitom izboru korisnika poticaja. Time će se omogućiti pravodobna isporuka repromaterijala posebice mineralnog gnojiva i sjemena. Raspodjelu sjetvenih površina na krajnje korisnike poticaja izvršit će županijski Uredi za gospodarstvo, a u Ministarstvu su najavili i skoro održavanje sastanaka s predstavnicima tih ureda kako bi se na vrijeme rješili svi "papirnati" poslovi oko sjetve. Upravo iz toga razloga ove je godine Operativni plan sjetve donešen ranije nego prijašnjih godina, odnosno da bi se svi sudionici u sjetvi, uključujući i proizvođače zaštitnih sredstava, sjemena i mineralnih gnojiva na vrijeme pripremili, a sjetva obavila kvalitetnije. Žetva pšenice gotovo je završena, a kako ističu u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, uz slabiji prinos (prosjek 3,4 tone po hektaru), i sve poteškoće tijekom jesenske sjetve, dobivene količine pšenice, uključujući i zalih, podmirit će hrvatske potrebe za tom kulturom do iduće žetve. Otkup će se odvijati na način kako je to odlućila i hrvatska Vlada, a za njega je potrebno osigurati 200 milijuna kuna. Po riječima načelnika u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva Ljubka Tabakovića, Ravnateljstvo za robne zalihe uzet će u Privrednoj banci Zagreb d.d. kredit u tom iznosu, a isplata će se vršiti tako da će seljaci 75 lipa po kilogramu dobiti u roku od 30 dana nakon dobivanja kredita, dok će ostatak biti isplaćen nakon što Ravnateljstvo proda pšenici. Tabaković je izvijestio kako je drugi dio poticaja za sjetvu pšenice od prošle godine već skoro isplaćen, jer je od 13 milijuna kuna, na selo otišlo već 11 milijuna kuna, a ostatak će biti isplaćen u nekoliko idućih dana. (Hina) mku ds