ZAGREB, 22. srpnja (Hina)- U povodu smrti Tomislava Šagi Bunića u prigodnoj emisiji Hrvatskoga katoličkog radija dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Tomislav Ivančić izjavio je kako je smrt Šagi Bunića velik
gubitak za znanost općenito, a posebno za Katolički bogoslovni fakultet.
ZAGREB, 22. srpnja (Hina)- U povodu smrti Tomislava Šagi Bunića u
prigodnoj emisiji Hrvatskoga katoličkog radija dekan Katoličkoga
bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Tomislav Ivančić
izjavio je kako je smrt Šagi Bunića velik gubitak za znanost
općenito, a posebno za Katolički bogoslovni fakultet.#L#
"Šagi Bunić je bio čovjek, poznat ne samo kao teolog nego i u ostalim
područjima crkvenog djelovanja. Na KBF-u je kao znanstvenik
uvelike zaslužan što je ta ustanova ostala na zavidnoj znanstvenoj
razini u dugu razdoblju nepravedna isključenja sa zagrebačkog
Sveučilišta. Svojim je znanstvenim radovima na Fakultetu pokazao
koliko je važno mjesto te kulturno-znanstvene ustanove u povijesti
hrvatskog naroda i kakvi su joj zadaci i poslanje", rekao je prof.
dr. Ivančić.
"Prema civilizaciji ljubavi", naslov je zadnje knjige Tomislava
Šagi Bunića, koju je prošle godine Kršćanska sadašnjost objavila
promicatelju koncilske misli na hrvatskim područjima i svojem
utemeljitelju i učitelju - prof. dr. Tomislavu Šagi Buniću.
Šagijeva bibliografija, u više od pedeset godina znanstvenoga i
publicističkoga rada, obuhvaća više od šest stotina jedinica.
Mnoge je svoje, i teološke, članke objavljivao u "Glasu Koncila" i
"Kani".
U znanstvenom se svijetu osobito potvrdio kao pisac vrlo vrijednih
monografija iz kontroverzistike prvih kršćanskih stoljeća,
osobito Kalcedonskog koncila. Na svjetskom su glasu njegova djela
"Duo perfecta" et 'duae nature' in definitione dogmatica
Chalecedonensi" (Rim 1964.) i "Deus perfectus et homo perfectus"
(Rim 1965.). Na hrvatskom se govornom području iskazao djelima
"Povijest kršćanske literature od početaka do sv. Irenija (Zagreb
1976.) te "Euharistija u životu Crkve kroz povijest (Zagreb 1984.).
Svoje je teološke članke, osobito o koncilskoj problematici,
sabrao u trima svescima: "Ali drugog puta nema" (Zagreb 1969.,1972.
i 1985.) i "Vrijeme suodgovornosti", I-II (Zagreb 1981. i 1982.).
Šagi Bunić istaknuo se i kao djelatan teološki mislilac, živo
sudjelujući, i za vrijeme komunističke države, u važnim raspravama
o odnosima Crkve i države te kršćanstva i marksističke i ateističke
ideologije, o ekumenizmu na našim prostorima i t.d. Dao je valjan
prinos u teološkim pitanjima izgradnje hrvatske državnosti te
ulozi i prinosu Katoličke crkve u toj izgradnji. O tome svjedoče
njegova djela "Crkva i domovina" (Zagreb 1970.) i "Katolička crkva
i hrvatski narod" (Zagreb 1983.).
(Hina) mc