JEDINI PRAVI PROBLEM KNINA UMRTVLJENO GOSPODARSTVO

KNIN, 20. srpnja (Hina) - Najveći i jedini pravi problem grada Knina i cijele kninske krajne je njegovo umrtvljeno gospodarstvo, koje ni četiri godine nakon oslobodilačke 'Oluje', unatoč obilatoj pomoći Vlade i resornih ministarstava, nije sposobno profitabilno raditi i otvarati nova radna mjesta. O tome svjedoči i podatak da o 2.500 zaposlenih građana Knina, samo njih 350 radi u gospodarstvu. Istodobno, 3.000 radno sposobnih Kninjana prijavljeno je na Zavodu za zapošljavanje, istaknulo je danas kninsko Gradsko vijeće. Na sastanku u Kninu, posvećenom problemima toga grada, sudjelovali su i savjetnica Predsjednika za politička pitanja Vesna Škare-Ožbolt i savjetnik Predsjednika za oslobođene krajeve Drago Krpina. #L# Grad Knin ima između 16 do 20 tisuća stanovnika, a ta razlika u broju rezultat je velike fluktuacije i Srba koji iz Knina odlaze u Banja Luku, ali i bosanskohercegovačkih Hrvata koji se vraćaju u Federaciju BIH, izvijestio je kninski gradonačelnik Josip Odak. U gradu nema nikakvih većih izgreda, ni na nacionalnoj ni na vjerskoj osnovi, a kriminala ima kao i u drugim gradovima, suglasili su se kninski gradski vijećnici. Vodeća kninska poduzeća "Dinarka", sa 157 zaposlenih i "Tvik" sa 150 radnika, unatoč Vladinoj pomoći, na izdisaju su. Zbog sumnji da su se u tim poduzećima događale i nezakonitosti, provodi se istraga. "Agroprerada" sa 60 zaposlenih uglavnom zadovoljava, ali se mora širiti novim proizvodnjama, kazali su vijećnici. "Moramo stvoriti zdravu gospodarsku jezgru jer smo grad sa najviše mladih", kazao je gradonačelnik Odak, ističući da srednju školu u Kninu pohađa 700, a osnovnu čak 2000 učenika. Uz to u Knin se doselilo i oko 10 tisuća Hrvata, od kojih 7000 Hrvata iz BIH, a vratilo se i oko 6000 Srba koji su za vrijeme 'Oluje' pobjegli odavde. "Svi građani u Kninu imaju apsolutni isti zakonski tretman", rekao je kninski gradonačelnik. I, dodao je, "zato nas pogađa što 30-tak međunarodnih humanitarnih i drugih udruga, koje djeluju u Kninu, obilato pomažu doseljene Srbe, ali ne i doseljene Hrvate kojima je pomoć itekako potrebna". Drago Krpina je izrazio razočaranost što se "gospodarstvo nikako ne miće s mrtve točke premda se o tome stalno razgovara". Podsjetio je i da su, primjerice, prošle godine stvoreni programi za "Tvik", kada je dogovoreno da se treba orijentirati samo na proizvodnju vijaka, a ostale poslove komercijalizirati. "Mi ćemo ponovno raditi pritisak na Vladu, no i ovdje u Kninu morate imati više samoincijative, ali i obračunat se sa svim mogućim kriminalom", napomenuo je Krpina. Podsjetio je i kako se još uvijek ne zna kako su iz Knina nestali šleperi gnojiva, vrijedni 40 milijuna kuna. "Neučinkovita istraga je problem broj jedan naše države. Ako policija ne može ni četiri godine nakon toga ustanoviti gdje su nestali šleperi gnojiva onda netko mora ponjeti ostavku", drži Krpina. Istaknuo je i da doseljeni Hrvati iz BiH "moraju izbrisati osjećaj nesigurnosti i moraju biti uvjereni da hrvatska država stoji iza njih. Zato je upravo važan razvoj gospodarstva kako bi svi imali posao, a ne bez posla strahovali hoće li ih koji Srbin-povratnik isterati iz kuće u kojoj žive", rekao je Drago Krpina. "To nećemo dopustiti", dodao je i podsjetio kako je povratak imovine Srbima određen programom, i nitko ne može biti iseljen ako mu se ne osigura odgovarajući trajni smještaj. Predložio je i da se doseljenim Hrvatima na kninsko poručje, izbjeglim ili prognanim iz BiH, mora podjeliti zemljište u Kninu kako bi rješavali svoj stambeni problem. I Vesna Škare-Ožbolt ocijenila je da je gospodarstvo ključ rješenja svih problema "ovog grada mladih, kojima se mora osigurati budućnost". "Sva kaznena dijela moraju biti učinkovito rješavana, a ne treba vas brinuti povratak Srba, jer to više nikada u Hrvatskoj neće biti političko nego samo humanitarno pitanje", istaknula je Škare- Ožbolt. "Zauvijek su prošla vremena 'bratstva i jedinstva', ali nećemo dopustiti nikakvu osvetoljubivost. Odnosi između Srba i Hrvata su odnosi između većinskog naroda i jedne nacionalne manjine, a pred hrvatskim zakonom svi ljudi su jednaki", napomenula je. Po njenim riječima u Kninu je dosad posredovanjem Vladine Agencije otkupljeno oko 200 kuća Srba koji su otišli, a za 250 je sva procedura završena, čekaju se samo novci. Napomenula je kako je velika navala na prodaju kuća Srba u Kninu i država na svaki način mora pronaći taj novac kako bi ih isplatila. I Vesna Škare-Ožbolt potvrdila je da je diskriminacija međunarodnih organizacija u Kninu očita. "To čujem iz mnogih izvora i inicirat ću sastanak u Kninu s predstavnicima međunarodnih udruga kako bi popričati o tim problemima i dvostrukim kriterijima koje imaju prema Srbima i prema Hrvatima", dodala je. (Hina) em sp