NJ 19.VII.-TAZ-ZAKON O JEZIKU-LATVIJA

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 19. VII. 1999. Latvijci ne dopuštaju tutorstvo "Prijeporni zakon o jeziku, prihvaćen u latvijskom parlamentu, vjerojatno neće stupiti na snagu. Nakon što je nova predsjednica Latvije odbila potpisati zakon, krajem tjedna je novi premijer Andris Skele jasno dao do znanja da o tom pitanju ne želi ni ustavni sukob ni nove napetosti sa Zapadom i Moskvom: neće biti skoroga novog glasovanja u parlamentu, nego će 'u miru razmisliti' što se sada treba dogoditi. Latvijska nova predsjednica države Vaira Vike-Freiberga prošlog je tjedna odbila potpisati zakon o jeziku i time ga učiniti valjanim. Kao pojašnjenje iznijela je razmišljanja o ustavu - kršenje obveze jednakosti i slobode mišljenja - te izrazila strah da bi novi zakon mogao koristiti korupciji. Da je cilj zakona ograničenje i tutorstvo, a ne socijalna integracija. Po ustavu, Saeima, latvijski parlament ima ovlasti da kvalificiranom većinom - a ona je kod prvotnog zaključka iznosila već 73 : 16 - zanemari Predsjedničino odbijanje i stavi zakon na snagu. Još u četvrtak su glasnogovornici nacionalističkih stranaka 'Domovina i sloboda' i 'Latvijski put', koje ulaze u novu Skelinu koaliciju triju stranaka, izjavili da žele postupiti ovako: 'zaštita latvijskog jezika i kulture' da je apsolutno prvenstvena zadaća nove vlade. U svojoj vladinoj izjavi novi je premijer Skele, izabran sa 60 prema 37 glasova, u petak izbjegao jasnu izjavu o prijepornom pitanju jezika, da bi sada, krajem tjedna dao do znanja da namjerava zaustaviti zakon o jeziku, iako je to već klica prvog ozbiljnog koalicijskog sukoba. Jer široka potpora zakonu ne postoji samo u njegovoj vladinoj koaliciji, nego i u velikim dijelovima latvijskoga pučanstva. Na televiziji emitirani intervjui po ulicama pokazali su da većina Latvijaca, koji su pritom izrazili svoje neshvaćanje i ljutnju, što - kao i prošle godine u svezi sa zakonom o državljanstvu - zajednička fronta iz EU-a, OESS-a i Moskve ima više prava na riječ u unutarnjoj politici zemlje nego stanovništvo i parlament. Pritom je više puta izgovorena riječ 'tutorstvo', često je iskazana prosudba da im Zapad nije potreban, da mogu i sami. Premijer Skele u svojoj je vladinoj izjavi naglasio to očito rašireno raspoloženje u zemlji, kad je pozvao 'da sudbinu uzmemo u vlastite ruke, mi smo sami svoji gospodari'. No istodobno je jasno dao do znanja kako svojim ciljem drži da Latviju učini 'zrelom' za članstvo u EU-u i NATO-u. Prema njegovoj je prosudbi nedostatna provedba tržišnog gospodarstva za sada najveća zapreka na tom putu. 41-godišnji Skele, latvijski šesti premijer u osam vlada od neovisnosti zemlje od Sovjetskog saveza 1991., već je od 1995. do 1997. bio premijer. Tada je pao zbog niza korupcijskih škandala i na glasu je kao sjajan, vrlo bogat poslovni čovjek, koji je djelomično izrazito upitnim metodama pridobio moć nad zamalo cijelom industrijom prehrambenih proizvoda u zemlji. Također ga ogovaraju da se kao gospodarski reformist ne obazire na socijalne posljedice svojih reformskih planova. Njegov prethodnik na dužnosti premijera, Vilis Kristopans, prigovorio mu je da su mu na umu samo interesi vlastite 'mafije namirnica', na što je optuženi dakako odgovorio da je Kristopans za vrijeme svoje vladavine bio tek marioneta 'naftne i prijevozničke mafije'" - izvješćuje Reinhard Wolff.