US-YU-SUKOBI POBUNE-Vlada-Parlament-Političke stranke US 19. VII. CSM DEMONSTRACIJE SJEDINJENE DRŽAVETHE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR19. VII. 1999.Srbi upozoravaju na mogućnost građanskog rata"Dok se srpska oporba pokreće u pokušaju da
zbaci jugoslavenskoga predsjednika Slobodana Miloševića, neki vođe zahtijevaju mirnu promjenu", piše Alex Todorovic."No potreba za takvim javnim izjavama pokazuje napetost koja bi mogla eksplodirati u novi sukob, u kojem bi se Srbi zaratili sa Srbima.'Rane građanskog rata traju najduže i najteže zacjeljuju', upozorio je u subotu, na demonstracijama kojima je pribivalo 20.000 ljudi, Vuk Drašković, vođa Srpskoga pokreta obnove.Zasad se miris revolucije ne osjeća u zraku. Mnoge ljude odvraća mogućnost buduće destabilizacije tog područja.No nezadovoljstvo raste. Pričuvnici jugoslavenske vojske, primjerice, nezadovoljni su jer većina nije primila zaostale plaće za rat na Kosovu. Neki članovi oporbe govore da bi se vojska okrenula protiv policije kad bi policija za gušenje prosvjeda uporabila silu, kao što je to učinila 1996. i 1997.'Najvjerojatniji je scenarij da će sukob između policije i
SJEDINJENE DRŽAVE
THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR
19. VII. 1999.
Srbi upozoravaju na mogućnost građanskog rata
"Dok se srpska oporba pokreće u pokušaju da zbaci jugoslavenskoga
predsjednika Slobodana Miloševića, neki vođe zahtijevaju mirnu
promjenu", piše Alex Todorovic.
"No potreba za takvim javnim izjavama pokazuje napetost koja bi
mogla eksplodirati u novi sukob, u kojem bi se Srbi zaratili sa
Srbima.
'Rane građanskog rata traju najduže i najteže zacjeljuju',
upozorio je u subotu, na demonstracijama kojima je pribivalo 20.000
ljudi, Vuk Drašković, vođa Srpskoga pokreta obnove.
Zasad se miris revolucije ne osjeća u zraku. Mnoge ljude odvraća
mogućnost buduće destabilizacije tog područja.
No nezadovoljstvo raste. Pričuvnici jugoslavenske vojske,
primjerice, nezadovoljni su jer većina nije primila zaostale plaće
za rat na Kosovu. Neki članovi oporbe govore da bi se vojska
okrenula protiv policije kad bi policija za gušenje prosvjeda
uporabila silu, kao što je to učinila 1996. i 1997.
'Najvjerojatniji je scenarij da će sukob između policije i
demonstranata eskalirati u nešto drugo', kaže umirovljeni novinar
Nebojša Magdeski, osnivač neovisne jugoslavenske novinske
agencije FoNet. Magdeski je godinama pratio građanske ratove za
službenu jugoslavensku novinsku agenciju Tanjug.
'Drugi je vjerojatni scenarij da bi se sigurnosni kadar, unajmljen
od različitih političkih stranaka, mogao međusobno sukobiti. Takvi
scenariji bit će vjerojatniji najesen kad se studenti vrate na
fakultete', kaže Magdeski.
U slučaju građanskoga rata, Milošević bi se vjerojatno oslonio na
odanost posebnih postrojba, posebice 72. brigade smještene u
Beogradu. Crvena garda, koja broji otprilike 5.000 vojnika,
također bi vjerojatno ostala odana Miloševiću, kao i posebne
policijske postrojbe.
No pričuvnici i profesionalna vojska mogli bi lako otkazati
poslušnost te se čak boriti protiv policije, smatraju Magdeski i
članovi oporbe.
Vladan Batić, direktor Saveza za promjene, rekao je gomili koja se
prošli tjedan okupila u Kraljevu da vojska neće ostati Miloševićev
saveznik. 'Vojska, narod, Savez za promjene', vikao je Batić.
(...)
Što se tiče Draškovićeva ulaska u demonstracije, neki smatraju da
to dodaje presudan utjecaj oporbenom pokretu. On je svojim govorom
želio združiti nezadovoljne dijelove jugoslavenskog društva; zbog
Crnogoraca, izbjegavao je spomenuti monarhiju; zbog razočaranih
članova Miloševićeve socijalističke stranke, ponudio je
prijelaznu vladu koja se ne bi osvećivala političarima
Miloševićeva poretka; i izbjegavao je svako spominjanje policije
ili vojske kako bi osvojio njihovu potporu. Drašković je govorio i o
neslozi koja je opetovano mučila oporbu. (...)
Neki se nadaju mirnoj promjeni. Na pitanje kako vidi promjenu - je
li riječ o 'Hitlerovu scenariju' ili 'rumunjskom scenariju',
primjerice - predsjednik oporbene Demokratske stranke Zoran Đinđić
kaže da je 'indonezijski scenarij' najvjerojatniji. On misli da bi
pobuna javnosti na ulicama mogla donijeti razmjerno mirnu
promjenu.
Jugoslavija je, nadalje, vjerojatno preumorna za novo nasilje.
'Energija za borbu iscrpila se tijekom rata na Kosovu. Ne predviđam
mogućnost građanskoga rata', kaže Miroslav Lazanski, vojni
komentator blizak Miloševićevu poretku.
Srbi imaju nemirnu povijest rješavanja problema unutrašnjim
sukobima, u ključnim trenucima svoje povijesti.
Tijekom Drugoga svjetskog rata u Srbiji se također odvijao
građanski rat. Nekoliko se klika borilo protiv komunističkih
partizana i jedni protiv drugih, dok je zemlja sudjelovala u
gerilskom ratu protiv nacista.
Godine 1903., represivni autoritarni poredak srpskog kralja
Aleksandra Obrenovića doživio je nasilan kraj kad je na njega
izvršila atentat skupina njegovih vlastitih časnika. Kralj
Aleksandar proglasio je nevažećim Ustav iz 1888.
Tu se mogu povući jezovite paralele s današnjom jugoslavenskom
vladom. Oporba Miloševićevu vladu drži neustavnom jer ona ne
priznaje crnogorsku vladajuću stranku u saveznoj vladi te zato što
parlament nije slijedio parlamentarni postupak.
Stranka za novu demokraciju, koja je suprotstavljena Miloševiću,
lišena je svojih mjesta u saveznom parlamentu prošloga tjedna, a
nekoliko privremenih odluka prijekog suda trajno je ozakonjeno."