ZAGREB, 18. srpnja (Hina) -BOL NA BRAČU - U Bolu na otoku Braču ministar turizma Ivan Herak danas je otvorio novoizgrađeno hotelsko turističko naselje "Bonaca", kapaciteta 550 kreveta, koje posluje u sklopu turističke tvrtke "Zlatni
rat". U turističko naselje "Bonaca" uloženo je 12 milijuna njemačkih maraka, a sredstva su namaknuta kreditom austrijske Hypo banke, uz jamstvo hrvatske Vlade. Taj projekt predstavlja najveće ulaganje u dalmatinski turizam u posljednjih 15 godina, istaknuo je predsjednik Uprave "Zlatnog rata" Antun Plenković. Hotelsko naselje "Bonaca" ima kategoriju od tri zvjezdice, a posluje po sustavu Family All Inclusive (Sve uključeno u aranžman). Gostima stoje na raspolaganju vanjski otvoreni rekreacijski bazen i drugi sadržaji. ZAGREB - Preko turistički najfrekventnijih hrvatskih graničnih prijelaza, Rupe i Pasjaka, u Hrvatsku je od petka popodne do danas u 13 sati ušlo 91.882 strana turista. Najviše je bilo Čeha, Slovenaca i Austrijanaca, zatim Slovaka, Nijemaca i Talijana, doznaje se od granične policije. U istom je vremenu Hrvatsku napustilo 41.112 građana s inozemnim putovnicama. Većih gužvi i čekanja na graničnim prijelazima Pasjak i Rupa nije bilo, promet se odvijao u dvije do tri, a povremeno i u pet kolona. Preko triju graničnih prijelaza u
ZAGREB, 18. srpnja (Hina) -
BOL NA BRAČU - U Bolu na otoku Braču ministar turizma Ivan Herak
danas je otvorio novoizgrađeno hotelsko turističko naselje
"Bonaca", kapaciteta 550 kreveta, koje posluje u sklopu turističke
tvrtke "Zlatni rat". U turističko naselje "Bonaca" uloženo je 12
milijuna njemačkih maraka, a sredstva su namaknuta kreditom
austrijske Hypo banke, uz jamstvo hrvatske Vlade. Taj projekt
predstavlja najveće ulaganje u dalmatinski turizam u posljednjih
15 godina, istaknuo je predsjednik Uprave "Zlatnog rata" Antun
Plenković. Hotelsko naselje "Bonaca" ima kategoriju od tri
zvjezdice, a posluje po sustavu Family All Inclusive (Sve uključeno
u aranžman). Gostima stoje na raspolaganju vanjski otvoreni
rekreacijski bazen i drugi sadržaji.
ZAGREB - Preko turistički najfrekventnijih hrvatskih graničnih
prijelaza, Rupe i Pasjaka, u Hrvatsku je od petka popodne do danas u
13 sati ušlo 91.882 strana turista. Najviše je bilo Čeha, Slovenaca
i Austrijanaca, zatim Slovaka, Nijemaca i Talijana, doznaje se od
granične policije. U istom je vremenu Hrvatsku napustilo 41.112
građana s inozemnim putovnicama. Većih gužvi i čekanja na graničnim
prijelazima Pasjak i Rupa nije bilo, promet se odvijao u dvije do
tri, a povremeno i u pet kolona. Preko triju graničnih prijelaza u
Istarskoj županiji - Plovaniji, Kaštelu i Požani - od petka do danas
u 12 sati u Republiku Hrvatsku ušlo je 124.785 inozemnih gostiju,
što je više nego prije sedam dana, kada je tijekom cijelog vikenda
ušlo 116.916 turista. Od inozemnih gostiju najviše je bilo
Slovenaca, Nijemaca, Talijana i Austrijanaca, doznaje se od
granične policije Policijske uprave Istarske. Istodobno, Hrvatsku
je napustilo 72.419 gostiju. Preko graničnih prijelaza Goričan i
Mursko Središće u Hrvatsku je od petka do danas u podne ušlo 11.903
stranih građan, doznaje se od granične policije.
DUBROVNIK - "Odnosi Hrvata i Bugara od 10. do 19. stoljeća, s
posebnim osvrtom na vrijeme Dubrovačke Republike", naziv je
znanstvenog skupa koji je danas počeo u Dubrovniku, u Međunarodnom
središtu hrvatskih sveučilišta. Na skupu sudjeluje 35
znanstvenika, a organizirali su ga Hrvatsko-bugarsko društvo iz
Zagreba, Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar", diplomatska
akademija Ministarstva vanjskih poslova RH, te Međunarodno
središte hrvatskih sveučilišta iz Dubrovnika. Pozdravljajući
sudionike, predsjednik Hrvatsko-bugarskog društva akademik
Dalibor Brozović, kazao je kako je "glavni cilj znanstvenog skupa
pridonijeti oživljavanju i daljnjem napretku ionako dobrih odnosa
dvaju naroda".
SVETA GERA - Blagdan Sv. Ilije proroka proslavljen je danas u
njegovu svetištu, kapelici Sv. Ilije na najvišem vrhu Svete Gere.
Misno slavlje uz sudjelovanje hrvatskih i slovenskih svećenika,
predvodio je pomoćni biskup zagrebački, mons. Josip Mrzljak. Prema
dosadašnjim običajima, misa je služena po staroslavenskim i
zapadnokršćanskim obredima, a dijelovi mise čitani su i na
slovenskom. Zajedništvo i etika kršćana istočnog i zapadnog obreda
sjedinjeni su u vjeri u Isusa Krista, poruka je današnjeg misnog
slavlja.
(Hina) td sp