US 15. VII. WT MAĐARI U VOJV

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 15. VII. 1999. Mađarska dodatno pritišće Srbiju "Mađarska ohrabruje 350.000 etničkih Mađara u pokrajini Vojvodini da traže autonomiju. Taj bi potez mogao potaknuti srpsku nacionalističku reakciju, ne previše različitu od one koja je vodila zračnom ratu na Kosovu", piše Ben Barber. "Američki su dužnosnici jučer izjavili da su svjesni toga pokušaja i da ih on brine. (...) Mađarska, jedna od novih članica NATO-a, primila je ovoga tjedna u Budimpešti američkoga ministra obrane Williama S. Cohena. Tijekom posjeta zatražila je da savez iskoristi svoj vojni utjecaj za zaštitu mađarske manjine u Vojvodini. Cohen se ni na što nije obvezao, a neki su američki dužnosnici, koji su željeli ostati anonimni, odbacili zamisao da bi se Sjedinjene Države ili NATO uključili u još jedan balkanski etnički sukob. Sjedinjene Države drže tisuće vojnika u području od 1995.; u Bosni i Hercegovini odvajaju Muslimane i Hrvate od Srba, a od lipnja, na Kosovu, odvajaju Srbe i Albance. Mađarski diplomati potvrđuju aktivno promicanje pokušaja Mađara u sjevernoj Jugoslaviji da vrate prava koja su izgubili 1989., kad je Milošević poništio autonomiju Vojvodine i Kosova. Mađari čine otprilike petinu stanovništva u Vojvodini. Pošto je jedanaestotjedna bombaška kampanja NATO-a djelotvorno obnovila samoupravu Kosova i riješila pokrajinu srpskog nadzora, rastu bojazni da bi mađarska manjina mogla postati sljedeća meta represije nacionalističkih sljedbenika jugoslavenskog Predsjednika. Mađarska, koja je prije Prvoga svjetskog rata bila regionalna supersila u sklopu Austro-Ugarskog Carstva, često traži načine da zaštiti svoje manjine u Jugoslaviji, Rumunjskoj i Slovačkoj - čime izaziva negodovanje nacionalista u svakoj od tih zemalja. Mađarski premijer Viktor Orban, nakon sastanka s Cohenom u ponedjeljak, izjavio je da bi NATO trebao inzistirati na obnovi autonomije Vojvodine. 'Mađari koji žive u Vojvodini i druge manjine koje tamo žive priželjkuju autonomiju', izjavio je Orban. 'Hoću reći da je riječ o opravdanom i razumnom zahtjevu.' Orban je izjavio da bi NATO trebao 'jamčiti' autonomiju mađarskoj manjini. Na pitanje misli li na zaštitu uporabom sile, odgovorio je: 'Kako drukčije?' Zamjenik vođe misije u mađarskom veleposlanstvu u Washingtonu Jozsef Toth, izjavio je da 'mađarska vlada podupire napore Mađara u Vojvodini; to ćemo pitanje koncem srpnja iznijeti na sarajevskom summitu europskog sporazuma za stabilnost.' On je izjavio da su Mađari u Vojvodini pod 'stalnim pritiskom' srpskih vlasti i tisuća srpskih izbjeglica koji su stigli u pokrajinu pošto su pobjegli iz hrvatskoga područja krajine 1995. i s Kosova prošloga mjeseca. 'To su drukčiji Srbi od onih koji su ovdje živjeli stoljećima, imali određenu kulturu i slagali se s Mađarima', izjavio je Toth. 'Neki su pridošlice prilično očajni i agresivni.' Mađarska kaže da podupire napore Mađara iz Jugoslavije da vrate mađarski jezik u škole i novine te prebace moć iz središnje vlade u mjesna vijeća. Na pitanje brine li ga srpska reakcija, Toth je izjavio da shvaća kako autonomija može stići 'samo s demokracijom u Beogradu.' 'Ne mislim da bi Vojvodina mogla vratiti autonomiju dok je Milošević na vlasti.' Jedan je američki dužnosnik izjavio da Sjedinjene Države zabrinjava mogućnost da Vojvodina postane poprište etničkog čišćenja ako Milošević onamo pošalje svoju paravojsku kako bi odvratio pažnju naroda od gospodarskih i drugih problema. (...) On je napomenuo da mađarska potpora kulturnoj autonomiji etničkih Mađara u Jugoslaviji - kao i u Slovačkoj i Rumunjskoj - u sve tri zemlje izaziva bojazni od etničkih reakcija nacionalista. 'Ekstremni nacionalisti u tim zemljama gunđaju već zbog same činjenice što Mađari tamo žive. Sad je mirno, no u prošlosti to je dolijevalo ulje na vatru nacionalizma', izjavio je on. Toth je izjavio da je mađarska potpora Mađarima u Rumunjskoj, kojih ondje ima dva milijuna, ograničena na potpomaganje kulturnih aktivnosti, poput onih vezanih uz novine i sveučilišta. On je dodao da nije posrijedi financiranje mađarskih političkih stranaka u tim zemljama. Rumunjska i Slovačka, u kojima su se u prošlosti mađarske manjine suočavale s nacionalističkom represijom, žele ući u NATO i Europsku uniju, a ti savezi od njih traže da prethodno riješe pitanja prava manjina. Djelomično kao rezultat zahtjeva NATO-a i Europske unije, mađarske su se stranke priključile koalicijskim vladama u objema zemljama, zbog čega su popustile napetosti o ulozi Mađara u društvu. Direktor Odjela za istočnu Europu Centra za strateška ispitivanja u Washingtonu Janusz Bugajski izjavio je: 'Bilo je neizbježno da Mađarska progovori o položaju svojih manjina.' (...)"